Bolnice koje pokrenu proces akreditacije od države dobit će poticajna sredstva, jedan je od propisa novog, dorađenog prijedloga Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite koji ovih dana ide u drugo saborsko čitanje. Iako predlagač tvrdi da će njegova provedba značiti podizanje kvalitete sustava, a novu verziju Zakona podržava i Hrvatska liječnička komora, unutar struke prevladava uvjerenje da će promjene koje zakon predviđa biti tek kozmetika.

Uspostava povjerenstva
Iako je plan predlagača bio Zakon o kvaliteti izglasati po hitnom postupku uoči ljetne stranke, zbog nezadovoljstva sindikata i strukovnih komora procedura je odgođena za jesen. Kako doznajemo, u novoj verziji između ostalog, detaljnije je nego prije definirana buduća agencija za kvalitetu i akreditaciju koja će na zahtjev ustanova procjenjivati i davati akreditacije, a definiran je i način financiranja agencije. Kvaliteta će se procjenjivati u svim segmentima rada zdravstvenih ustanova te obuhvaća upravljanje, racionalnost ekonomskoga poslovanja, postupke liječenja, obrazovanje i znanstvene aktivnosti, njegu bolesnika, sigurnost laboratorija i aparata, sigurnost bolesnika i medicinskog osoblja, zaštitu prava bolesnika, komunikaciju s javnošću i praćenje rezultata liječenja. U bolnicama će se prvi put sustavno pratiti troškovi liječenja, prosječna duljina liječenja po dijagnozama, broj propisanih recepata te pregleda liječnika opće prakse u jednom danu, kao i stopa mortaliteta kod najčešćih dijagnoza. Bolnice koje pokrenu postupak akreditacije morat će uspostaviti povjerenstvo za kvalitetu, a klinički pokazatelji kvalitete zdravstvene zaštite koji će se ubuduće pratiti su, među ostalim, i broj izdanih uputnica te prosječno vrijeme preoperativnog i postoperativnog ležanja u bolnicama. Pratit će se i zadovoljstvo bolesnika koji će ispunjavati opsežne ankete u kojima ih se pita koliko su čekali na prijem u bolnicu, koliko su zadovoljni uslugama ustanove, ali i prometnim znakovima na prilazu bolnici. Za početak se planira uvođenje standarda, kliničkih smjernica i pokazatelja kvalitete za uzimanje, čuvanje i presađivanje organa i tkiva, za zaštitu prava pacijenata, uspostava i redovita provedba ankete o zadovoljstvu zdravstvenih radnika, provedba edukacijskog programa zdravstvenih radnika o zaštiti prava bolesnika te provedba programa praćenja smrtnih ishoda u bolnicama.

Primjedbe komore
I dalje, međutim, akreditacija ostaje dobrovoljan čin zdravstvenih ustanova, odnosno neće biti obvezna. Također Ministarstvo zdravstva za sada je odustalo od prije najavljene kategorizacije ustanova, postupka koji je prema prijašnjim najavama trebao slijediti nakon akreditacije te na neki način rangirati ustanove po kvaliteti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odredit će poticajna sredstva za ustanove koje pokrenu sustav akreditacije, no tek će podzakonski akti pobliže odrediti mehanizme za sustav poticaja. Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo potvrdio je da će Komora podržati aktualan prijedlog ustvrdivši da je u tekst zakona unesen niz pozitivnih promjena, odnosno da su uvažene primjedbe Komore. Stav Samostalnog sindikata u zdravstvu još nije poznat jer još nisu dobili novu verziju Zakona, što je za predsjednicu sindikata Spomenku Avberšek još jedan dokaz da ne funkcionira socijalni dijalog. Ona smatra da nova verzija uređuje bilo što osim bolnica, što je glavna zamjerka sindikata koji se boji da će se akreditacija provoditi po političkom ključu.

Poslodavci: Kozmetika, a ne izmjene

Mile Klepo, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu, smatra da provedba Zakona o kvaliteti neće donijeti neke bitne izmjene u sustav, već da je riječ samo o kozmetici. Udruga je inače Ministarstvu zdravstva nudila pomoć na izradi zakona koji je na kraju izrađen u suradnji sa stranim konzultantima. “Nitko ne spori da treba stvoriti instrumentarij za unapređenje sustava, ali sadržaj zakona nije se smio svesti na prepisivanje rješenja iz inozemstva”, kaže Klepo.