Na sastanku održanom u Luksemburgu vlade članica Europske unije dogovorile su se da će se do 2011. odgoditi razbijanje nacionalnih monopola na području poštanskih usluga. Pojedine zemlje dobile su dvije godine da se pripreme za potpunu liberalizaciju poštanskih usluga. Procjenjuje se kako je poštansko tržište Unije “teško” oko 88 milijardi eura. Odluci se protivio jedino Luksemburg, a Italija i Francuska imale su primjedbe koje su prihvaćene. Postignutim sporazumom razbijen je i posljednji monopol koji su imale nacionalne pošte, a odnosi se na promet poštanskim pošiljkama do 50 grama, što je jedan od najunosnijih područja poštanskih usluga. Europska komisija tražila je da se promet tih pošiljaka liberalizira do 2009., no zbog protivljenja nekoliko članica liberalizacija je pomaknuta na 2011., i to prije svega na zahtjev Luksemburga.

Promet pošiljkama do 50 grama bio je, u teoriji, zapravo posljednji monopol, ali samo je nekoliko zemalja u stvarnosti potpuno otvorilo tržište i za ostali poštanski promet. Samo su Finska, Švedska i Velika Britanija u potpunosti liberalizirale tržište, a Njemačka i Nizozemska se spremaju to učiniti uskoro. Povjerenik Komisije za pitanje unutarnjeg tržišta Charlie McCreevy zadovoljan je sporazumom iako je institucija u kojoj je on predstavnik tražila da do liberalizacije dođe do 2009. “To je područje s golemim potencijalom koje je u mogućnosti da se samo reinventira. Ovaj sporazum to omogućuje nagrađujući inovacije i efikasnost”, kazao je Irac McCreevy. Kaže da je puno ljudi bilo skeptično glede postizanja sporazuma zato što su mu se protivili sindikati i zemlje koje su se bojale da će se mijenjati cijene usluga koje su do sada bile jednake i za ljude u gradskim središtima i za stanovnike najudaljenjijih sela. U sporazumu je tako navedeno da će univerzalne cijene za sve stanovnike biti očuvane, a na samim zemljama ostaje da utvrde na koji način, ali to moraju činiti vodeći se određenim smjernicama. Francuski ministar za trgovinu i poduzetništvo Herve Novelli kazao je kako se neće dogoditi da tvrtke koje pružaju usluge samo pokupe “šlag s vrha”. Iako se francuski predsjednik Nicolas Sarkozy protivio liberalizaciji, Novelli kaže kako će liberalizacija pomoći u poboljšanju usluga i smanjiti cijene. Države će imat pravo postaviti određene standarde za pošiljke do 50 grama kojih će se distibuteri morati držati, a koje će određivati vrijeme dostave, univerzalne cijene i dostupnost poštanskih ureda. EK već više od 20 godina traži da se poštansko tržište, vrijedno oko 1 posto BDP-a zemalja Unije, u potpunosti otvori, ali liberalizacija i dalje ima puno protivnika. Male zemlje poput Malte i Luksemburga brinu se da njihove nacionalne poštanske kompanije neće moći opstati na otvorenom tržištu. Pored njih dvogodišnju su odgodu dobile i gotovo sve članice uključene u Uniju proširenjima 2004. i 2007. godine.

Za Telekom Slovenije 15 prijava

Za dobivanje statusa registriranog ponuditelja za kupnju državnog udjela u Telekomu Slovenije pristiglo je 15 prijava. Povjerenstvo za provedbu i nadzor objavilo je kako su registrirani: Sistema (Rusija), Oger Telecom (UAE), HT (Hrvatska), Skyweeler (Luksemburg), Providence Equity (V. Britanija), Energotuš (Slovenija), Magyar Telekom (Mađarska), Macquarie Bank (Australija), CEP III/Carlyle (Luksemburg/SAD), konzorcij Bain Capital i Axos Capital (V. Britanija i Njemačka), Apax (V. Britanija), Skipti (Island), Babcock & Brown (V. Britanija), SAC PCG LLP (SAD) i Telecom Egypt. (Pincom.biz)