Države Perzijskog zaljeva već su duže vrijeme jednostavno “preplavljene” gotovinom što mogu većinom zahvaliti prihodima od izvoza nafte i naftnih derivate. Rezultat je jasno vidljiv – sve češće se upravo arapske zemlje pojavljuju kao glavni kupci prekomorske imovine bez obzira na visoke cijene. Isto tako te su zemlje sve češći akteri u akvizicijama financijskih tržišta unatoč političkim konotacijama.

Arapi u Carlyleu
Abu Dhabi je prošli tjedan odlučio platiti 1,5 milijardi dolara za 7,5 posto Carlyle Groupa, druge najveće svjetske private equity kompanije, čiji udio drži i sam predsjednik SAD-a George Bush. Da novac ne poznaje povijesne i političke probleme, dokazuje i prošlotjedni sklopljeni posao između Nasdaq Stock Market Inc. i Borse Dubai, koje su ušle u partnerstvo kupivši udjele jedna od druge, a radi preuzimanja nordijskog burzovnog operatera OMX-a. Osim spomenute transakcije kompaniji iz Qatara odobrena je i kupnja Sainsbury Plc., drugog najvećeg britanskog lanca supermarketa čime je samo potvrđen ulazak arapskog kapitala na europsko, ali i na svjetsko tržište. Riječ je dakle o ukupno 25 milijardi dolara koje dolaze s istoka. Usporedbe radi, države u sklopu Zaljeva samo od nafte zarade oko 1,2 milijarde dolara na dnevnoj razini, a ta je svota svakim danom sve veća. Na prekomorske akvizicije države Perzijskog zaljeva potrošile su do sada rekordnih 68 milijardi dolara, tvrde Bloombergovi analitičari. Eckart Woertz, glavni ekonomist u dubajskom Gulf Research centru tvrdi da su arapski ulagači prestali “igrati na sigurne karte”. “Više nije ‘moderno’ polagati sredstva u bankovne depozite ili vladine obveznice. Ulagači su postali stratezi i svoja sredstva ulažu radi veće zarade unatoč većem riziku”, izjavio je Woertz. Prošli je mjesec sklopljeno poslova u vrijednosti od oko 188 milijardi dolara što je ipak najniža brojka još od srpnja 2005. godine. Na pad poslovanja utjecali su dakako veliki gubici u subprime sektoru što je uzročno posljedičnim slijedom dovelo do povećanja troškova korporativnih kredita te pada cijena dionica. S obzirom na cijenu nafte koja se povećava iz tjedna u tjedan te se krajem prošlog tjedna nalazila na rekordnih 83,90 dolara po barelu, Perzijski zaljev može očekivati još brži porast broja akvizicija. Potonje se posebice, smatraju analitičari, odnose na kompanije sa sjedištem u Dubaiju ili Kataru, a koje su zainteresirane za preuzimanje udjela u međunarodnim bankarskim tvrtkama. Dubajska burza je u prošli četvrtak objavila kako planira kupiti 28 posto u Londonskoj burzi od Nasdaqa, čime prestaje višemjesečno natjecanje između tih dvaju tržišta. Ovom transakcijom Dubai je dobio 19,99-postotni udio u Nasdaqu i pet posto glasačkih prava nad kontrolom poslovanja. To je označilo svojevrsnu prekretnicu američkog tržišta koje nikad do sada nije na bilo koji način u vlasništvo puštalo arapske zemlje. Qatar Investment Authority je krajem tjedna objavio da je kupnjom gotovo 20 posto udjela u LSE dobio 9,98 posto udjela u OMX-u, nordijskoj burzi koja upravlja burzama diljem Europe, a čija je platforma jedna od najnaprednijih na svijetu. Na ovaj je način Dubajska burza izbjegla pitanje zakona, odnosno problem preuzimanja daljnjeg udjela u burzi bez najave.

Povijesna prekretnica
Budući da je predsjednik Bush obznanio kako je sklon pristati na ovu transakciju ako se utvrdi da nema političkih i teritorijalnih konotacija, riječ je o revolucionarnom spoju dvaju svjetova u svrhu stvaranja transatlantske kompanije koja će imati kontrolna područja u više centara – New Yorku, Dubaiju, ali i u europskoj regiji. Analitičari smatraju da je ovo velika prekretnica koja bi radi obogaćivanja zemalja mogla prevladati ratove i povijesne sukobe koji se vode više desetljeća, a zbog kojih su zemlje Bliskog istoka ispaštale. Kako nafte biva sve manje, a obnovljivi izvori energije postaju obilježje novog doba, tako bi vječno zaraćene države mogle udružiti snage i kapital.

Katar i Dubai – ‘Meke’ kapitala

Katar ima oko 850.000 stanovnika raširenih na više od 11.000 četvornih kilometara teritorija, što ovu zemlju čini najmanjom po veličini i broju stanovnika u Organizaciji zemalja, izvoznica nafte i naftnih derivata. Ipak, riječ je o vlasniku najvećeg svjetskog izvora plina što Qataru donosi oko 28,576 dolara prihoda per capita samo od izvoza nafte i plina. Dubai je pak tri posto svog ukupnog BDP-a generirao od izvoza nafte što nije mala brojka za zemlju od 1,5 milijuna stanovnika. S obzirom da je nafte sve manje, Dubai se sve više okreće ekskluzivnom turizmu, ali i sektoru avionskog prometa u koji je samo prošle godine uloženo više od 82 milijarde dolara.