Oduševljen sam što je knjiga Slobodna trgovina danas (Free Trade Today) prevedena na hrvatski jezik. Hrvatska je suočena s važnim odlukama, političkim i ekonomskim, koje će odrediti njezinu sudbinu. Hrvatska predanost demokraciji je potpuno primjerena. Demokracija nije samo vrlina sama po sebi već – sada to znamo – u sprezi s razboritim korištenjem tržišta i otvorenosti prema svjetskoj ekonomiji demokracija daje pravu kombinaciju politika i najbolje okruženje za širenje ekonomskog prosperiteta. Ova je knjiga usredotočena na samo jednu od triju komponenata dobre politike: na otvorenost. Konkretno, knjiga se bavi otvorenošću u kontekstu međunarodne trgovine. Ona pokazuje zašto nije pametno bojati se trgovine: trgovina je prilika, a ne prijetnja. Istina je da je potrebna institucionalna podrška za održavanje slobodn(ij)e trgovine. U praktičnom smislu potrebno je osnovati Program pomoći prilagodbi za radnike koji mogu izgubiti posao u industrijama koje se natječu s uvozom. Čak su i Sjedinjene Države pod vodstvom predsjednika Kennedyja započele prvi takav program 1962. jer savez sindikata, AFL-CIO, nikada ne bi bio pristao na trgovinsku liberalizaciju u Kennedyjev krug pregovora bez tog programa.
Isto tako, mora se shvatiti da tranzicijom k slobodnoj trgovini treba pažljivo upravljati: najveća brzina nije najbolja brzina. Prisjetite se da je šok terapija, tj. maksimalna brzina preporučena od tehnokratskih ekonomista kao što je moj kolega Jeffrey Sachs u slučaju Rusije uništila rusku ekonomiju. Ne smije se također zaboraviti da je trgovina u biti prilika. Ona otvara vrata, ali onaj tko nema mišića, neće proći kroz vrata! Želim reći da Hrvatska mora imati na umu da su infrastruktura, pojednostavljena carinska procedura, raspoloživost kredita itd. važni kako bi se prilika koju trgovina otvara i iskoristila. Jednako tako važno je aktivno sudjelovanje vlade u otvaranju inozemnih vrata, a još je važnije pokušati ih održati širom otvorenima. To također podrazumijeva aktivno sudjelovanje u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (World Trade Organization, WTO). Stoga mi je drago uočiti da je Hrvatska pristupila SZO-u 2000. U stvari je zbog uvjeta ulaska u SZO Hrvatska također uspjela liberalizirati svoju trgovinu uz veći stupanj političkog mira nego što bi to inače bilo moguće.

Iako u knjizi navodim analitičke i teorijske argumente u obranu slobodne trgovine koji bi trebali privući pažnju svih studenata, ne samo onih iz ekonomije, također stoji da bi svako pametno ljudsko biće uz malo odlučnosti trebalo moći razumjeti i prihvatiti obranu koju sam dao slobodnoj trgovini. Dopustite mi da dodam da iza mudrosti koja nalaže priklanjanje slobodnoj trgovinskoj politici nije samo teoretsko shvaćanje već i poslijeratno iskustvo. Tako moj kolega Arvind Panagariya pokazuje da u trima poslijeratnim desetljećima svaka zemlja koja se ubraja u “ekonomska čuda” u smislu održavanja stope ekonomskog rasta na razini od ili iznad 3 posto također bilježi brzi rast trgovine. Istodobno, zemlje “ekonomske propasti”, dakle one s niskim ili padajućim dohotkom po glavi stanovnika, obilježene su isto tako padajućom trgovinom. Može li pad trgovine biti uzrokovan padajućim dohotkom, a ne obrnuto? Sigurno, u nekim slučajevima potpuno izvjesno. Građanski rat na primjer može desetkovati nacionalni dohodak pa stoga i trgovinu kao što je slučaj u Šri Lanki ili Angoli. Čak je i Hrvatska mogla iskusiti nešto od ove “obrnute” veze. Međutim, osim u tim jedinstvenim okolnostima, veza (koja opstaje u dugim razdobljima) teško da ide od dohotka prema trgovini, a ne od trgovine prema dohotku. Čitatelj će također pronaći u drugom poglavlju ove knjige pobijanje nekih od skorašnjih preokupacija kritičara globalizacije. Mnogo veći skup takvih briga ispitujem u novijoj knjizi In Defense of Globalization (Oxford 2004.) koja se može čitati kao dopuna Slobodnoj trgovini danas. Nadam se da će hrvatski čitatelji u ovoj knjižici pronaći dovoljno argumenata za razumijevanje obrane slobodne trgovine. Također se nadam da će ih to motivirati da nastave čitati kako bi produbili svoje razumijevanje. Za demokratsko društvo je podrška odlukama o politikama temeljena na upućenosti presudna. Bez nje protekcionizam može lako djelovati kao otrov koji uništava dobru politiku, pa stoga i prosperitet.

Jagdish Bhagwati

Jagdish Bhagwati je vodeći svjetski stručnjak za trgovinsku politiku, savjetnik u UN-u i WTO-u, profesor na Sveučilištu Columbia (New York) i autor više od tridesetak zapaženih knjiga kao što su Protectionism (1988.) i In Defense of Globalization (2004.). Knjiga Slobodna trgovina danas najuže korespondira s aktualnim promišljanjima o trgovini danas i zalaže se za sve oblike slobodne trgovine i njezina makro i mikroorganiziranja. U ovoj knjizi Bhagwati čini dvije važne stvari: prvo pobija sve pogrešne argumente u prilog protekcionizmu i, drugo, koristi modernu teoriju komercijalne politike kako bi ukazao kako može izgledati uravnotežen pristup trgovini i socijalnoj politici.