EN DE

Aktiva bankarskog sektora u regiji premašila bilijun eura

Autor: Teuta Franjković
06. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Analitičari Raiffeisena očekuju da će se bankarsko tržište CEE regije do kraja 2011. godine udvostručiti

Nakon rekordne stope rasta od 31,2 posto u 2005., agregirana ukupna bilanca bankarskih tržišta CEE regije porasla je za 28,0 posto u 2006., dosegnuvši 1087 milijardi eura, prikazali su analitičari Raiffeisen Researcha u novom broju svoje godišnje studije o bankama CEE regije. “Nakon rekorda koji je postignut 2005. godine, ovo je drugi najveći godišnji rast za ovu regiju. Ne vidimo nikakve naznake za znatno slabljenje dugoročnog trenda rasta”, izjavio je Walter Demel, stariji analitičar Raiffeisen Zentralbank Österreich AG i koautor studije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

ZND pokretač
Glavni pokretači rasta bila su bankarska tržišta Zajednice Neovisnih Država koja predstavljaju 41,7-postotni rast te bankarska tržišta jugoistočne Europe s rastom od 36,7 posto. Bankarska tržišta središnje Europe, koja su naprednija u smislu razvoja bankarskog tržišta, porasla su za 15,8 posto. Promatramo li zemlje pojedinačno, iznadprosječnu dinamiku rasta u 2006. godini na osnovi eura postigle su Srbija (+51 posto), Rumunjska (+47 posto) te Ukrajina i Rusija, koje su najveća bankarska tržišta u regiji (svaka +42 posto), kao i Bugarska i Bjelorusija (svaka +28 posto). Slovačka je zabilježila najniži rast, koji je ipak dosegao zamjetnih 10 posto. Analitičari očekuju da će se bankarsko tržište CEE regije do kraja 2011. godine udvostručiti, s iznosa agregirane ukupne bilance od 1087 milijardi eura u 2006., na oko 2500 milijardi eura do kraja 2011. godine. Pretpostavlja se da će volumen tržišta dosegnuti više od 5000 milijardi eura u 2016., što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 17 posto. Prosječni rast od 21 posto godišnje za CIS predviđa se u razdoblju do 2011. godine, dok će u istom razdoblju jugoistočna Europa rasti po stopi 16,6 posto godišnje, a središnja Europa za 15,6 posto. Kao rezultat toga analitičari očekuju da će u 2008. godini prvi put agregirana ukupna bilanca CIS-a biti viša od one u središnjoj Europi. Najveći pokretač rasta bit će segment poslovanja sa stanovništvom, a nastavit će se i procvat kreditiranja stanovništva. Nakon izuzetno visokih stopa rasta u 2005. godini, kada je tržište zajmova stanovništvu u Ukrajini poraslo 175 posto, odnosno 111 posto u Rusiji, rast je relativno lagano usporio. U 2006. godini volumen zajmova privatnim osobama u Ukrajini porastao je 110 posto u odnosu na prethodnu godinu, u Rumunjskoj za 100 posto, a u Rusiji za 73 posto (uvijek je osnovica euro). U apsolutnim brojkama rast se nesmanjeno nastavlja na visokoj razini. Volumen zajmova stanovništvu u Ukrajini, primjerice, porastao je sa 5,6 milijardi eura krajem 2005. godine na 11,8 milijardi eura godinu dana poslije. Volumen se, dakle, u 2006. godini povećao za oko 6,2 milijarde eura. Godinu prije rast je iznosio 3,6 milijardi eura. U eurozoni je kreditiranje stanovništva u prosjeku pokrivalo ukupno 54,1 posto BDP-a na kraju 2006. godine. Međutim, u središnjoj i jugoistočnoj Europi vrijednosti su iznosile 17,5 posto i 17,7 posto BDP-a te samo 8,3 posto u zemljama CIS-a.

Nakon rekordne stope rasta od 31,2 posto u 2005., agregirana ukupna bilanca bankarskih tržišta CEE regije porasla je za 28,0 posto u 2006., dosegnuvši 1087 milijardi eura, prikazali su analitičari Raiffeisen Researcha u novom broju svoje godišnje studije o bankama CEE regije. “Nakon rekorda koji je postignut 2005. godine, ovo je drugi najveći godišnji rast za ovu regiju. Ne vidimo nikakve naznake za znatno slabljenje dugoročnog trenda rasta”, izjavio je Walter Demel, stariji analitičar Raiffeisen Zentralbank Österreich AG i koautor studije.

ZND pokretač
Glavni pokretači rasta bila su bankarska tržišta Zajednice Neovisnih Država koja predstavljaju 41,7-postotni rast te bankarska tržišta jugoistočne Europe s rastom od 36,7 posto. Bankarska tržišta središnje Europe, koja su naprednija u smislu razvoja bankarskog tržišta, porasla su za 15,8 posto. Promatramo li zemlje pojedinačno, iznadprosječnu dinamiku rasta u 2006. godini na osnovi eura postigle su Srbija (+51 posto), Rumunjska (+47 posto) te Ukrajina i Rusija, koje su najveća bankarska tržišta u regiji (svaka +42 posto), kao i Bugarska i Bjelorusija (svaka +28 posto). Slovačka je zabilježila najniži rast, koji je ipak dosegao zamjetnih 10 posto. Analitičari očekuju da će se bankarsko tržište CEE regije do kraja 2011. godine udvostručiti, s iznosa agregirane ukupne bilance od 1087 milijardi eura u 2006., na oko 2500 milijardi eura do kraja 2011. godine. Pretpostavlja se da će volumen tržišta dosegnuti više od 5000 milijardi eura u 2016., što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 17 posto. Prosječni rast od 21 posto godišnje za CIS predviđa se u razdoblju do 2011. godine, dok će u istom razdoblju jugoistočna Europa rasti po stopi 16,6 posto godišnje, a središnja Europa za 15,6 posto. Kao rezultat toga analitičari očekuju da će u 2008. godini prvi put agregirana ukupna bilanca CIS-a biti viša od one u središnjoj Europi. Najveći pokretač rasta bit će segment poslovanja sa stanovništvom, a nastavit će se i procvat kreditiranja stanovništva. Nakon izuzetno visokih stopa rasta u 2005. godini, kada je tržište zajmova stanovništvu u Ukrajini poraslo 175 posto, odnosno 111 posto u Rusiji, rast je relativno lagano usporio. U 2006. godini volumen zajmova privatnim osobama u Ukrajini porastao je 110 posto u odnosu na prethodnu godinu, u Rumunjskoj za 100 posto, a u Rusiji za 73 posto (uvijek je osnovica euro). U apsolutnim brojkama rast se nesmanjeno nastavlja na visokoj razini. Volumen zajmova stanovništvu u Ukrajini, primjerice, porastao je sa 5,6 milijardi eura krajem 2005. godine na 11,8 milijardi eura godinu dana poslije. Volumen se, dakle, u 2006. godini povećao za oko 6,2 milijarde eura. Godinu prije rast je iznosio 3,6 milijardi eura. U eurozoni je kreditiranje stanovništva u prosjeku pokrivalo ukupno 54,1 posto BDP-a na kraju 2006. godine. Međutim, u središnjoj i jugoistočnoj Europi vrijednosti su iznosile 17,5 posto i 17,7 posto BDP-a te samo 8,3 posto u zemljama CIS-a.

RBA najbrže raste
“Te regije su u različitim stupnjevima razvoja. No postoje velike razlike u stopama rasta. Udio kreditiranja stanovništva u bruto domaćem proizvodu CIS-a porastao je sa 5,7 posto u 2005., na 8,3 posto u 2006. godini”, rekao je Demel. Banke su također znatna pokretačka sila sveukupnog rasta gospodarskog razvoja regije. Uz prosječan rast bilance od 37,1 posto u razdoblju između 2001. i 2006. godine, Raiffeisen International pokazao je najvišu dinamiku rasta u proteklih pet godina. Kroz svoje akvizicije UniCredit je dobio 31,7 posto, a OTP u Mađarskoj, koji se također upušta u velike aktivnosti preuzimanja, dosegao je 27,6 posto.

Ruski Sberbank najveća banka u regiji

Ruski Sberbank ima ukupnu bilancu od 100,5 milijardi eura i najveća je banka u CEE regiji. UniCredit Italija najveća je međunarodna bankarska grupa sa širokom prisutnošću u CEE regiji. Njezina konsolidirana bilanca iznosi 91,0 milijardi eura. Austrijske banke drže drugo i treće mjesto: Erste Bank (59,3 milijarde eura) i Raiffeisen International (55,9 milijardi eura). S ukupnom bilancom od 42,6 milijardi eura KBC iz Belgije nalazi se na četvrtom, a Société Générale (40,0 milijardi eura) na petom mjestu. “Sveukupno su austrijske bankarske grupacije uspjele još jedanput u 2006. godini zadržati svoje top pozicije”, izjavio je Stefan Maxian, koautor i voditelj odjela Company Research pri Raiffeisen Centrobank AG.




Autor: Teuta Franjković
06. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close