Je li napokon na vidiku rasplet krize u MOL-u? Ne tako davno Uprava mađarske kompanije praktički je otvoreno prizivala “bijelog viteza”, pokušavajući na sve način utvrditi obrambeni bedem pred nasrtajima austrijskog OMV-a, a sada bi prema svim kalkulacijama trebala imati pod kontrolom sasvim dovoljnu količinu dionica koja garantira neovisnost o inozemnim predatorima. Doduše, u ulozi bijelog viteza nije nastupio ni BP ni Royal Dutch/Shell, kako su to priželjkivali čelnici mađarske kompanije, već češki ČEZ, no puno bitnija u ovoj priči je činjenica da ČEZ, uz formiranje strateškog saveza, namjerava zauzeti istaknutu poziciju u vlasničkoj strukturi svog novog partnera, stjecanjem čak 10 posto vlasničkog udjela. Da stvar bude još bolja, mađarska vlada ubrzano radi na izradi zakona kojim bi se trebale zaštititi kompanije od strateškog interesa, što je većina već požurila interpretirati kao izravnu intervenciju vladajućih struktura, u prvom redu s ciljem zaštite MOL-a od preuzimanja. A sve to bi, prema svakoj logici, trebalo biti dovoljno za cementiranje aktualne pat-pozicije, čime i poklonici domaće naftne kompanije napokon mogu odahnuti. Ili ipak ne? Jer sudeći na temelju mlitavog početka tjedna na domaćem tržištu kapitala, gore navedena vijest prošla je prilično nezapaženo, iako bi bilo korektno negativan pomak cijene od 1,1 posto (na minimalnih 2.635 kuna) s kojim je INA (INA-R-A) dočekala kraj trgovine najprije staviti u kontekst jučerašnjih zbivanja na Zagrebačkoj burzi.
Koja će najprije biti zapamćena po suverenoj vladavini pesimista, o čemu jasno svjedoči iznimno nepovoljan omjer gubitnika i dobitnika, koji je u konačnici na koljena bacio i CROBEX. Naime, indeks Zagrebačke burze jučerašnjim je padom vrijednosti od 1,4 posto nakon dugo vremena skliznuo ispod granice od 4.700 bodova, spustivši se do najniže razine u posljednja četiri mjeseca. Čemu je nesumnjivo kumovala i INA, ne odskačući previše niti rezultatom u kategoriji ostvarenog prometa (tek dva milijuna kuna) od prevladavajućeg trenda. Jer redoviti je promet iznosio tek slabašnih 43 milijuna kuna, čime negativan trend donekle ipak gubi na kredibilitetu. U svakom slučaju, kad već živahna Uprava MOL-a svojim potezima nije uspjela odobrovoljiti domaće ulagače, a bez većih reakcija ostala je i najava početka realizacije zajedničkog projekta, bilo je posve iluzorno očekivati kako bi to moglo poći za rukom članu Uprave, stjecanjem 50 dionica. S druge pak strane, Ingra (INGR-R-A) je sve do pred sam kraj trgovine nudila posve drugačiji paradoks, figurirajući kao jedan od rijetkih dobitnika u društvu najlikvidnijih izdanja, usprkos prodaji dionica od strane povezanih osoba. Međutim, nekoliko završnih transakcija uskladilo je kretanje dotičnih dionica (potaknuvši pad od 0,3 posto) s ostatkom sektora, koji je, zahvaljujući prije svega statusu istaknutih prošlotjednih dobitnika, bio čvrsto na negativnom teritoriju. Za utjehu može tek poslužiti činjenica kako je samo Ingra preskočila prag od milijun kuna prometa, makar to poklonici Viadukta (VDKT-R-A) vjerojatno i nisu uzimali previše u obzir, nakon što su dionice zabilježile pad cijene od 7,3 posto (na okruglih 3.000 kuna), lišavajući ulagače prošloga tjedna stečenih pozicija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu