Tijekom dokapitalizacije privatnom ponudom Vaba banke koja je zaključena prvog kolovoza Vaba banka je svoj temeljni kapital povećala za više od 91 milijuna kuna, pa sad temeljni kapital banke iznosi 153 milijuna kuna. Jamstveni je kapital povećan na 180 milijuna kuna. Upisano je ukupno 99,6 posto od svih ponuđenih dionica. Glavni razlog za izvođenje ove dokapitalizacije, objasnio je član Uprave banke Zvonimir Jasek tijekom jučerašnje prezentacije, taj da se povećanjem temeljnog kapitala otvaraju nove mogućnosti širenja baze klijenata na više razina.

Više malih klijenata
Prvo, tu je mogućnost povećanja broja malih klijenata, ali i mogućnost pridobivanja srednjih i velikih klijenata na čemu u banci rade. Jasek je naglasio kako je još jedna od novosti koja će pripomoći pronalaženju novih klijenata i kapitalna adekvatnost koja je premašila dvadeset posto. Banka, koja se ovom dokapitalizacijom svrstala u red srednje velikih hrvatskih banaka, kapital koji je dobila dokapitalizacijom troši na razvoj, veći plasman već razvijenih proizvoda, kao i razvoj novih proizvoda.U prvih je šest mjeseci ove godine bilanca banke iznosila 953 milijuna kuna, dok se do 20. kolovoza bilanca popela na 1,08 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine rast od 35 posto. “Banka raste vrlo visokim stopama u svim ključnim pokazateljima, a očekujemo kako će takav rast biti nastavljen i dalje, i kako ćemo ove godine ponovno biti najbrže rastuća banka u zemlji”, izjavio je viši izvršni direktor banke Domagoj Matasić. Banka je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast prihoda od kamata u visini od 146 posto, dok su neto prihodi od kamata rasli za 126 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište. Matasić je naglasio kako je rad na povećanju prihoda od naknada jedna od osnovnih smjernica rada banke, a o uspjehu u tom segmentu dovoljno govori činjenica da su prihoda od naknada sa 63 tisuće kuna koji su ostvareni u prvih šest mjeseci prošle godine porasli na čak četiri milijuna kuna ostvarenih u prvih šest mjeseci ove godine. No u šest mjeseci ove godine ostvaren je i visok rast troškova od čak pedeset posto, no Matasić to objašnjava očitom internom konsolidacijom banke, koja svakodnevno postaje sve veća i zapošljava sve veći broj ljudi. Dok još potkraj prošle godine u banci nije radilo ni stotinu ljudi, danas banka ima više od 150 zaposlenika, od kojih je više od devedeset posto sudjelovalo i u ovoj dokapitalizaciji. Najveći pojedinačni dioničar banke je FIMA Validus sa 33,75 posto dionica. Slijedi je nizozemski investicijski fond Balkan Financial Sector Equity Fund sa 19,04 posto, FIMA grupa sa 10,98 posto, Nikomat sa pet posto, Garancijska agencija Varaždinske županije sa 4,95 posto, grad Varaždin sa 2,51 posto i Croatia osiguranje sa 2,41 posto, a dva i pol posto u banci drže zaposlenici.

Uskoro i kartice
Na godišnjoj razini Vaba očekuje da će ostvarena neto dobit iznositi oko milijun i pol kuna, a do kraja godine u banci planiraju uvesti usluge platnog prometa po modelu tri, e-bankarstvo za poslovne korisnike, mikrokredite, a planiraju uvesti i Mastercard kreditne kartice. Prvog rujna banka otvara novu poslovnicu u Slavonskom Brodu, a u listopadu će biti obavljeno i preseljenje poslovnice u Puli na atraktivniju lokaciju u centru grada. Kratkoročno, izjavio je Jasek, banka planira otvoriti niz poslovnica u domicilnoj varaždinskoj regiji, a dugoročno otvoriti poslovnice u cijeloj zemlji kako bi postala nacionalna banka.

Na kraju rujna u prvoj burzovnoj kotaciji

Kao što je već najavljivano, Vaba banka želi sa 30. rujna biti uvrštena u prvu kotaciju Zagrebačke burze, a u skladu s tim će ovih dana Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga biti dostavljena i dokumentacija koja je za to potrebna. Kako u banci objašnjavaju, uvrštenjem dionica u prvu kotaciju Zagrebačke burze očekuju da će biti povećana likvidnost i atraktivnost dionice, a s vremenom bi bilo lakše utvrditi i fer vrijednost. Listanje u prvoj kotaciji banci bi donijelo i bolji kreditni rejting, koji bi joj omogućio i daljnji rast i razvoj, a konačno i nove dokapitalizacije putem javnih ponuda dionica.