Na zagrebačkim fakultetima za jesenski rok upisa ostalo je slobodno 2577 mjesta, gotovo tisuću mjesta manje nego što je slučaj bio prošle godine. Također ovogodišnji prebačaj kvote u odnosu na lanjske upise manji je za čak 1180 mjesta, čime su neobično zadovoljni na zagrebačkom Sveučilištu. Ove se godine na zagrebačke fakultete do sada upisalo ukupno 11.060 studenata, što je oko 900 studenata manje nego lani. Uz njih, na neku od sastavnica Sveučilišta, upisalo se 35 branitelja i HRVI Domovinskog rata te 116 djece smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja, 26 invalida i 62 strana studenta.

Navale na društvene znanosti
Najveća je navala bila na Fakultet političkih znanosti, Hrvatske studije te Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, a manji interes nego lani vladao je za PMF, prije svega za znanstvene smjerove, jednako kao i za FER te Fakultet strojarstva i brodogradnje. Najveći broj slobodnih mjesta ostao je na PMF-u, njih ukupno 264, potom 215 mjesta na Fakultetu prometnih znanosti te 143 mjesta na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. No nema preciznih statistika za privatno školovanje, koje je sve zastupljenije, pogotovo u ekonomskim smjerovima obrazovanja. Privatno školovanje u Hrvatskoj je mistificirano područje koje se često spominje u negativnom kontekstu, a o kojem se zapravo vrlo malo zna. Dok se istim kritičarima privatne škole i visoka učilišta u inozemstvu čine solidnim rješenjima, privatna prosvjeta u Hrvatskoj često je podcijenjena. Loša procjena mogućih koristi takvog školovanja najčešće je plod neinformiranosti i duge tradicije državnog školstva bez alternative, ali isto tako kao i u drugim posttranzicijskim zemljama, i u Hrvatskoj niču brojne edukativnih institucija koje ne pružaju ništa osim bezvrijednih diploma i velikih troškova lošeg školovanja. Neprijeporno najveći interes za privatnim školovanjem vlada na visokim učilištima, primjerice Vern kao jedan među vodećim predstavnicima upisao je ove godine 400 polaznika na prijediplomske i 80 na diplomske studije. Upisi rastu stopom od 10% do 35%, ovisno o godini (prošle godine je bio porast od 35%). U Vernu ove rezultate objašnjavaju kvalitetom i učinkovitošću studiranja koja se kontinuirano potvrđuje iznimno dobrim rezultatima završenih studenata na tržištu rada; prema njihovu istraživanju provedenom na 120 studenata, čak 90 posto onih koji su pohađali Vern nalazi posao unutar 6 mjeseci na završetka studija, a čak 55 posto ga nađe još za studija. Upitali smo ih koje su specifičnosti koje odvajaju Vern od državnih fakulteta te su nam istaknuli da je riječ “o izrazito učinkovitom načinu studiranja i stečenih znanja i vještine koje jamče brzo, neposredno i kvalitetno uključivanje na tržište rada”. Na Vernovim trogodišnjim prijediplomskim stručnim studijima studiranje od prijemnog do završnog ispita za više od 70 posto studenata u prosjeku traje 3,5 godine. Dok na srodnim studijima klasičnog načina naobrazbe prema Vernovim podacima tek 20-30 posto studenata završava studij, i to u skoro dvostrukom vremenu od nominalnog trajanja studija.

No u Vernu drže da je za takvu učinkovitost zaslužna prije svega interaktivna nastava u malim grupama s visokim stupnjem individualizacije, te iznimno kvalitetan nastavnički kadar i vrhunska didaktička oprema. Jedna godina studija stoji 32.000 kuna što znači da prijediplomski studij stoji 96.000 kuna. “Jednostavna računica pokazuje da su naši studenti, onih 70 posto koji završe studij u prosjeku za 3,5 godina i u pravilu se odmah zapošljavaju, već povratili sredstva uložena u studij i debelo zaradili, dok ovi drugi tek završavaju studij, i to samo ako su u onih sretnih 20-30 posto te, da ponovim, 90 posto se zaposli u prvih 6 mjeseci nakon završetka studija, a 55 posto još za studija”, tvrdi Ivačić. Za njihovo iskustvo, cijene i ponudu, ali i upisne trendove priupitali smo Irenu Radojković s American College of Management and Technology (ACMT) u Dubrovniku čija je upisna kvota srezana na brojku od 160 novih polaznika. “Trend upisa u posljednjih nekoliko godina u laganom je porastu što objašnjavamo zasigurno i pozitivnim pomakom u financijskoj situaciji, ali i činjenicom da svijest o privatnom visokom obrazovanju pomalo prelazi onu kritičnu početnu fazu, odnosno situaciju u kojoj je široka hrvatska populacija smatrala privatno obrazovanje kao nešto što je ‘niže vrijednosti’. Osim toga smatramo da i specifičnosti ACMT-a imaju dosta utjecaja na upisne kvote.

Interaktivna nastava
Primjera radi, činjenica da smo jedina obrazovna institucija na ovom području koja pruža mogućnost dobivanja dualne diplome (američke i hrvatske), da smo dio američkog sveučilišta Rochester institute of Technology, da pružamo kompletan program na engleskom jeziku, američke profesore, obveznu stručnu praksu, interaktivna predavanja, izražen timski i kreativni rad te mogućnost stjecanja iznimnih poslovnih kontakata već za studiranja, samo su neke od značajki koje su sve više privlačne mladim ljudima željnima kvalitetnog i dinamičnog obrazovanja”. ACMT postoji već deset godina, a osnovao ga 1997. godine Rochester Institute of Technology, Rochester, NY. Uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a nude program Service management. Školarina za akademsku godinu 2007./2008. iznosi 4950 eura što je plativo odjednom ili u tri jednake rate prije početka svakog akademskog kvartala. Školarina uključuje dostupnost RIT elektroničkoj knjižnici, jednoj od najvećih on-line bazi podataka u SAD-u i mogućnost korištenja moderno opremljenih računalnih laboratorija tijekom cijelog tjedna. Ovaj je iznos umanjen ako student prilikom upisa dobije stipendiju od ACMT-a ili neku drugu stipendiju koju nudimo (konkretno, ove godine Večernji list stipendira tri najbolje plasirana kandidata s prvog upisnog roka s tri pune stipendije za sve četiri godine, Sunčani Hvar stipendira 4 najbolje plasirana kandidata s otoka Hvara). Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) predstavnik je hrvatske privatne visoke škola s pravom javnosti koju vode poznati bivši političari i gospodarstvenici, a s ciljem da polaznicima pruži najbolje obrazovanje koje je ravnopravno onome s najboljih svjetskih škola. Škola se ističe dobrim vezama kao i čestim profesorskim gostovanjima i odličnim poznavanjem hrvatskog menadžmenta. Dekani su Zlatko Mateša, Djuro Njavro i Ljerka Mintas-Hodak, Troškovi studiranja na ZŠEM-u utvrđuju se u godišnjem iznosu za školsku godinu 2007./08. od 3900 eura. Troškove školovanja moguće je platiti na više načina: u jednoj rati prilikom upisa, putem kredita, u obrocima općim uplatnicama, (1900 eura prilikom upisa, ostatak u obrocima), American Express u 6 rata, a prilikom plaćanja troškova kreditom može se zatražiti i pomoć od same škole. Iako su ustanove visokog školstva najčešće na meti kritičara kao prelagane, neizazovne, pune ispod prosječnih studenata, treba istaknuti da je riječ o edukativnim institucijama koje postižu izuzetno visoke stope zapošljavanja te zasigurno vraćaju uloženo.

Sporna regulativa za privatnike

“Danas postoji konkurencija i među privatnim visokim učilištima, što je dobro, no nažalost, zakonska regulativa se još ne snalazi najbolje. Nekim rješenjima otvoreno pokazuje da privatno visoko obrazovanje ne želi prihvatiti kao dio sveukupnog visokoobrazovnog sustava, i to onaj dio koji s jedne strane ne opterećuje državni budžet, a s druge neosporno producira najviši stupanj kvalitete i učinkovitosti, barem kad smo mi u pitanju”, kažu s Verna.