Unatoč tome što je zbirni izvoz primorsko-goranskih poduzetnika ostvaren za 2006. godinu rastao brže (27,9 posto) od uvoza (12,4 posto) i tu županiju baš kao i ukupno hrvatsko gospodarstvo kontinuirano prati negativna financijska slika u robnoj razmjeni. Kroz sve izvozne poslove poduzetnika u PGŽ-u prošle godine ostvaren je učinak u visini 3,09 milijardi kuna, dok je u obratnom smjeru stigla roba sveukupne vrijednosti 5,27 milijardi kuna. Mala općina Vrbnik, prema podacima koje iznosi državna statistika, iako je za 2006. imala brži rast uvoza (242,5 posto) nego izvoza (146,8 posto) u konačnom je zbroju uspjela zadržati plus u svoju korist. Na izvozu je ostvarila skromnih 801.000 kuna, a na uvoz je potrošila 564.000 kuna.

Znatan rast uvoza
Poduzetništvo s područja županijskog središta Rijeke u prvih pola godine na izvozu je ostvarilo 993,5 milijuna kuna što je rast od samo 6,2 posto, dok je na uvozu trošak iznosio 1,02 milijarde kuna te bio za gotovo trećinu (29,6 posto) iznad vrijednosti uvoza koji su Riječani zabilježili tijekom prvog polugodišta u 2006. godine. Najvažnije zemlje partneri PGŽ-a u izvozu su Italija i Njemačka, odnosno članice EU, na čija tržišta odlazi gotovo 70 posto roba. Vrlo slična koncentracija partnerstva ilustrirana je i kroz kategoriju uvoza. Poduzetničke ambicije ugostiteljskog sektora iz godine u godinu sve su izraženije. Posebno pojedinaca obrtnika koji su u prvih pola ove godine u odnosu na isto razdoblje 2006. za više od 20 posto povećali broj ugostiteljskih objekata (1472) i njihovih kapaciteta (99.560) uz rast zaposlenosti od 15 posto (8801). Pravne su osobe raspolagale sa 472 objekta (plus 18%), zapošljavale su 5652 radnika (rast 12,0%) te u ponudi promovirale 59.567 sjedalica ili 16,4 posto više nego prethodne godine. I dok su obrtnici tijekom prvih šest mjeseci 2007. uspjeli u svojim ugostiteljskim objektima ostvariti veći promet nego pravne osobe, tvrtke su postigle bolju produktivnost po zaposlenom. Obrtnici su evidentirali promet u visini 245,2 milijuna kuna što je 27.857 kuna po zaposlenom, dok je promet kod pravnih osoba dosegnuo tek 170,8 milijuna kuna tako da je svaki zaposlenik u tom iznosu sudjelovao sa 30.229 kuna. Prosječan polugodišnji promet po objektu kod obrtnika je iznosio 166.557 kuna, a kod pravnih osoba 361.985 kuna. Hoće li ovogodišnja turistička sezona uspjeti potući do sada rekordnu 2006., za konstataciju takve naravi još je rano iako svi nadležni rasipaju optimistične ocjene. Iz konkretnih podataka, a raspoloživi su za prvih šest mjeseci ove godine, za područje Primorsko-goranske županije vidljiv je pomak u odnosu na isto razdoblje lani.

Turistički dolasci
Ukupan broj turističkih dolazaka do kraja lipnja iznosio je 723.338 što je rast od 12 posto prema prošlogodišnjem rezultatu, dok je broj ostvarenih noćenja dosegnuo 2,657.989 i time bio osam posto bolji od istovjetna učinka za razdoblje siječanj-lipanj 2006. godine. Top-destinacije primorsko-goranskih krajolika ove su sezone bile veći mamac strancima, došlo ih je 15 posto više nego lani, dok je domaćih gostiju bilo više tek pet posto. Stranci su prednjačili i u broju noćenja. Zabilježili su rast od 10 posto, dok su domaći taj učinak povećali za skromnih dva posto u odnosu na prošlogodišnje parametre. U apsolutnim vrijednostima Opatija je lider, u prvoj polovici godine ugostila je 149.700 turista (plus devet posto) koji su ostvarili 433.955 noćenja ili skromnih tri posto više nego lani. Kada se mjeri najveći pomak u odnosu na rezultate iz prošle sezone, po tom je kriteriju ovogodišnji turistički lider Lovran u čijim je ljepotama uživalo 25.223 turista (rast 31 posto) koji su ostvarili 80.052 noćenja, što je 33 posto više nego prošle godine. Primorsko-goranska županija ima goleme planove u razvoju ukupne prometne infrastrukture, koja je okosnica daljnjem jačanju gospodarstva. Neki od njih već su ušli u završnu fazu, a među njima je svakako najvažniji dovršetak izgradnje punog profila autoceste Rijeka – Zagreb, što se očekuje za turističku sezonu 2008. godine.

Nova infrastruktura
Projekt Rijeka Gateway, koji donosi modernizaciju i preustroj riječke luke, startao je još 2003. i svrstat će Rijeku među najopremljenije svjetske luke. Izvodi se kreditom Svjetske banke u visini 155 milijuna dolara, a Rijeka do 2009. treba dobiti potpuno moderniziranu kontejnersku luku u istočnom dijelu grada, novi moderni teretni terminal u zapadnom dijelu grada, a novi izgled omogućit će prihvat i kruzera. To podrazumijeva otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tom dijelu obalnog prostora, što stvara novo, atraktivno gradsko središte primjereno mediteranskom gradu.