Iako je ozbiljan timski rad na razradi ideje otvaranja Sveučilišta u Puli započeo prije pet godina, a samu ideju promovirao je još pedesetih poznati Istranin, akademik, znanstvenik, ekonomist i književnik Mijo Mirković – Mate Balota, odluku o osnivanju institucije – Sveučilište Jurja Dobrile Pula – hrvatski Sabor donio je tek potkraj prošle godine, a provedba projekta u punoj je fazi upravo ovih vrućih ljetnih dana.

Četiri desetljeća rada
Za vršitelja dužnosti rektora sveučilišta Vlada je imenovala prof. dr. Marčela Dujanića, znanstvenika i znanstvenog poduzetnika, čovjeka velike kreativne snage i radne energije. “U današnjim europskim, pa i svjetskim previranjima u obrazovnoj sferi, nije lako voditi sveučilište, a kamoli ga stvarati od početka. To nije posao za mjesec dva, već za jedno srednjoročno razdoblje i vjerujem da će punu formu novo pulsko sveučilište dobiti upravo za pet do sedam godina”, ističe rektor Dujanić. Dodaje kako konkretna primjena znanosti, implemantacija novih znanstvenih spoznaja, inovacija i tehnoloških dostignuća u praksu vodi zapravo društvu znanja a ta je funkcija ovakvih, osobito regionalnih, sveučilišta nezamjenjiva. “Ta su sveučilišta zapravo regionalne institucije povezane s regionalnim poduzetništvom, koje bitno doprinose regionalnom razvoju.” Istarska županija ima poprilično visokoobrazovnih i znanstvenih instutucija, kojima razjedinjenima nedostaje upravo ta dimenzija. Tako su u Puli djelovali Fakultet ekonomije i turizma, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola, što su preustrojem postali odjeli Sveučilišta. Zatim je tu Visoka politehnička škola, u Višnjanu Visoka škola za management u turizmu, u Rovinju djeluje Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, u Poreču Institut za pljoprivredu i turizam i Poljoprivredni odjel Sveučilišta u Rijeci, a javljaju se i nove ideje za otvaranje visokoškolskih ustanova ili odjela već postojećih. Želja je sveučilišta da objedini ukupan znanstveni potencijal tih institucija i osnuje centar za znanstveno-istraživački rad ustrojen kao jedinica Sveučilišta. Kroz taj centar ili Institut, obrazlaže rektor Dujanić, odvijala bi se praktična veza Sveučilišta i poduzetničke baze, odnosno proizvodne prakse, prije svega kroz izradu projekata i drugih važnih dokumenata za poduzeća, institucija i jedinice lokalne samouprave. Oko svakog projekta formirali bi se kompetentni timovi koji bi analizirali sadašnje stanje, koristili svoja znanja i znanstvene metode i nastojali ih pretočiti u praksu. Do sada su već ponudili 17 sporazuma o takvoj znanstveno – razvojnoj i stručnoj suradnji, a i potpisali ih s Istarskom županijom, Županijskom gospodarskom komorom, gradovima Pulom i Pazinom, ponudili Uljaniku, Arenaturistu i brojnim drugim potencijalnim partnerima.

Elektroničko učenje
“Pulsko sveučilište za sad ima tri usmjerenja, društveno (ekonomsko), humanističko i umjetničko. Već ove godine u društvenom uvodimo novi program koji drugi nemaju – kultura i turizam. U studiju poliekonomije predviđamo dva značajna nova postdiplomska studija – ljudski resursi i društvo znanja, te europske integracije – lokalni i regionalni razvoj. Kasnije namjeravamo proširiti studij stranih jezika na veću grupu germanskih, romanskih i slavenskih jezika, jer u otvaranju puteva suradnje u udruženoj Europi, znanje stranih jezika pružat će i mogućnosti raznih vidova ulaska u međunarodne projekte. To je naša budućnost, to nam otvara puteve prema velikim međunarodnim projektima kao što su Eureka, INTERREG, Tempus i drugi. Na sličan način nastojimo osuvremeniti i približiti i ostale odjele, uvođenjem elektronskog učenja, s Institutom Ruđer Bošković nove programe biotehničkih i prirodnih znanosti, a sve to pretpostavlja i čvršću suradnju sa svim hrvatskim sveučilištima”, istaknuo je dr. Dujanić.

Karijeru započeo u kemijskoj industriji u Pazinki

Rektor Marčelo Dujanić karijeru je započeo 1965. u Kemijsko – tekstilnoj industriji Pazinki, otkud je projicirao zahtjevne projekte u okviru petrokemije na Krku. Od 1977. godine radi na riječkom Ekonomskom fakultetu, gdje stiže do funkcija dekana, a kasnije i prorektora Sveučilišta u Rijeci i rektora Veleučilišta u Rijeci. S te funkcije preuzima čelnu funkciju u novoutemeljenom pulskom sveučilištu. Uz to obavljao je i niz funkcija u državnim znanstvenim tijelima i organima, a sad je trenutno član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje, te Rektorskog zbora hrvatskih sveučilišta.