Francuski predsjednik Nicholas Sarkozy, koji otvoreno izražavao protivljenje članstvu Turske u EU, sugerirao je formiranje mediteranske unije. Ona bi okupljala europske, srednjoistočne i sjevernoafričke zemlje na Mediteranu u gospodarsku zajednicu nalik ranoj EU. Prijedlog je postao predmetom žestoke debate u Europi i izvan nje, piše Southeast European Times. Ideja Mediteranske unije u optjecaju je dulje od desetljeća. Međutim, Turska nikad nije bila središnja tema rasprave, nego je fokus bio na rješavanju izazova imigracije u Europu i jačanja islamskog ekstremizma među afričkim i arapskim zemljama u regiji. Kritičari govore kako Sarkozy, jednostavno, traži prikladan izgovor za eliminaciju zahtjeva Turske i balkanskih zemalja za članstvo u EU.

Okoliš i imigracije
Sarkozy je dobio potporu egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. “Osobno to smatram odličnom idejom, koju valja proučiti”, rekao je novinarima Mubarak nakon sastanka sa Sarkozyjem u Parizu. “Još razmišljamo o toj inicijativi. Nadamo se kako će biti uspješna; smatramo kako je ona i u interesu sjevernoafričkih zemalja i u interesu Europe”, rekao je egipatski predsjednik. Španjolska, jedna od ključnih članica EU, povukla je iznenađujući potez ističući vlastiti prijedlog za mediteransku uniju. “Došao je trenutak za gradnju pravog geopolitičkog prostora uspostavom mediteranske unije”, napisao je španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos za El Pais. Unija bi povezala države EU i mediteranske zemlje, te bi imala vijeće sastavljeno od šefova država i vladu koja bi određivala strateške političke smjernice, ministarska vijeća, stalno povjerenstvo koje bi djelovalo kao tajništvo, ojačan parlament, te čak i svoju vlastitu banku, rekao je Moratinos. Takva bi organizacija mogla igrati ključnu ulogu u regiji i nositi se s izazovima u rasponu od očuvanja okoliša do imigracije, rekao je ministar. Neki su prijedlog Španjolske shvatili kao dokaz da se Madrid postupno ograđuje od dugotrajne podrške članstvu Turske u EU. Međutim, diplomati su pojasnili stajalište ove zemlje naglasivši kako Španjolska ne smatra mediteransku uniju alternativom članstvu u EU. Španjolska, navode, tradicionalno podržava jačanje mediteranske dimenzije EU, a Moratinosov je prijedlog u skladu s tim stavom.

Barcelonski proces
Premda se Francuska i Španjolska možda slažu s načelnom idejom o regionalnoj uniji, čini se da nemaju isti pogled na detalje. Španjolska na ovo gleda kao na nastavak Barcelonskog procesa – politiku EU prema mediteranskim zemljama. Barcelonsko euro-mediteransko partnerstvo, formirano 1995. godine, usred izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, omeo je neuspjeh u rješavanju arapsko-izraelskog sukoba. Ciljevi su uključivali promicanje političke, gospodarske i kulturne suradnje, podršku političkim i gospodarskim reformama u regiji, te formiranju mediteranske zone slobodne trgovine do 2010. godine. Međutim, autoritarne vlasti na jugu Mediterana zasad nisu pokazale interes za političke i gospodarske reforme – zapravo su izbjegavali tješnju suradnju. Španjolska kaže kako je njen plan usmjeren na nadilaženje nedostataka Barcelonskog procesa i pomaganje EU da ostvari veći angažman u regiji. Za razliku od toga, Sarkozyjev prijedlog neki vide kao pokušaj Francuske da poveća svoj utjecaj na Mediteranu ograničavanjem Unije na obalne zemlje, čime bi iz projekta isključila svoje takmace u EU. “Sarkozyjeve ideje smatram iznimno problematičnima ako se ozbiljno shvate”, kaže Michelle Emerson, viša znanstvena suradnica u Centru za europske političke studije. Premda bi EU mogla razmotriti podjelu svoje politike prema istočnim i južnim susjedima, ustrajavanje na zasebnoj strukturi Mediteranske unije prouzročilo bi velike probleme, tvrdi ona. Sarkozy je predlagao neke druge mehanizme koji bi se primjenjivali samo u mediteranskim zemljama, što bi izazvalo velike nevolje u EU. To bi u biti značilo podrivanje i uništavanje susjedske politike i Barcelonskog procesa, navodi Emerson. S druge strane, francuski povjesničar i pisac Alexandre Adler pozdravlja Mediteransku uniju kao potencijalno vrhunsko postignuće francuske diplomacije. Pišući za Le Figaro, on predviđa kako će ovo transformirati Barcelonski proces EU, promicati suradnju među zemljama Magreba, te prekinuti dugotrajna suparništva, piše Southeast European Times.
(pd)

Rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba

Vjeruje se da novi mehanizam implicitno sugerira kako su različita zemljopisna područja muslimanskog svijeta dio širih cjelina, koje dijele s nemuslimanima, pa bi nova moguća unija čak mogla predstavljati pomoć u riješavanju izraelsko-palestinskog sukoba. Ankara nije isključila sudjelovanje, no naglasila je da bilo kakva mediteranska unija ne bi predstavljala prihvatljivu alternativu njenu 44-godišnjem nastojanju da postane članica EU-a. Turski su dužnosnici zatražili od Sarkozyja konkretniji prijedlog. Turska je službeno priznata kao zemlja kandidat za članstvo u EU 1999. godine. Očekuje se kako će pregovori ove zemlje o ulasku u EU potrajati najmanje jedno desetljeće. Ako ništa drugo, razgovori o Mediteranskoj uniji preusmjerili su pažnju s, primjerice, ciparskog problema na razvoj odnosa Turske s blokom kojemu se želi priključiti. Preostaje vidjeti hoće li rasprava o toj temi biti plodonosna ili će rezultirati ogorčenjem.