Iako je Inina dobit za prvih šest mjeseci prepolovljena u odnosu na isto razdoblje lani – dobit je pala sa 630 na 296 milijuna kuna, i iako je tržište odmah reagiralo pritiskom na spuštanje cijene dionice – ukupni poslovni rezultat nije toliko loš koliko odaje dojam na prvi pogled. Naime, operativna dobit kompanije za prvih šest mjeseci bilježi manji pad nego što ga je imala na godišnjoj razini, kada je EBITDA u odnosu na godinu prije pala za 30 posto. Sada taj pad iznosi 10 posto što je direktna posljedica poboljšanja rafinerijskih marži zbog efikasnije politike prerade u rafinerijama. Tako je rafinerijska marža povećana za 38 posto, što analitičari smatraju bitnim pomakom u Ininu poslovanju. Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe-Adria Banke, mišljenja je da će se takva politika rafinerijskih marži još više odraziti na poboljšanje rezultata u idućem razdoblju. Štoviše, smatra Stojić, rezultat u trećem kvartalu dodatno bi nabolje mogla potegnuti i činjenica da ove godine Ina više neće imati troškove proizišle iz zakonske obveze o povećanju rezervi koje su opteretile njezino lanjsko devetomjesečno poslovanje. Glavno obrazloženje Uprave Ine za pad dobiti vezano je za financijski segment poslovanja – viši iznos plaćenih kamata, veću zaduženost i veće troškove “bankarskih usluga i provizija (uglavnom jednokratnih troškova vezanih uz kredite)”. INA je, naime, tijekom travnja potpisala ugovor o sindiciranom kreditu vrijednom milijardu dolara. Međutim, ima mišljenja kako je menadžment kompanije ipak mogao vještije upravljati financijama, osobito u dijelu tečajnih razlika koje su također dale svoj obol smanjivanju neto dobiti.

Iako su prihodi od prodaje u Ina Grupi u prvoj polovici godine povećani za četiri posto, dosegnuvši iznos od 11.197 milijuna kuna, u osnovnoj je djelatnosti Ina zabilježila lošije rezultate. Prihodi iz osnovne djelatnosti su rasli za 2 posto – na 11,7 mlrd. kuna (za razliku od lanjskih 11,4 mlrd), ali su rashodi iz osnovne djelatnosti rasli još brže – za 4 posto. Zbog toga je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 27 posto, sa 668 na 488 milijuna kuna. Za ovakav trend, međutim, najvećim je dijelom kriv rast troškova sirovina koji su povećani za 6 posto, sa 5,38 mlrd. na 5,7 mlrd. kuna. Zanimljivo je da su u padu i izvozni rezultati kompanije – prihodi od prodaje koje je Ina ostvarila na stranim tržištima u prvih šest mjeseci smanjeni su za 5 posto – na 3,7 mlrd. kuna, dok su oni ostvareni na domaćem tržištu povećani za 9 posto – na 7,49 mlrd. kuna. Budući da je Ina ishodila povećanje prodajne cijene plina za glavnog povlaštenog kupca od 20,5 posto, ublažen je negativan utjecaj regulirane cijene plina na profit. Ograničenje zaračunavanja maksimalne maloprodajne cijene nafnih derivata, pak, profit je smanjilo za 67 milijuna kuna. Odatle i opetovani zaključak analitičara da se unatoč svim poboljšanjima u poslovanju Inin profit neće dramatično popraviti i približiti prosjeku kakav imaju slične kompanije sve dok ne dođe do prave liberalizacije tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj.

Dionica se spustila na razine iz veljače

Iako je burza burno reagirala na objavu rezultata spuštajući cijenu Inine dionice do razina koje je ona zadnji put imala u veljači, upućeniji igrači smatraju da je negativna percepcija rezultata ugrađena u trend već prije nekoliko tjedana pa rezultati sami po sebi nisu preveliko iznenađenje. Spekulacijama kako bi ovaj loš rezultat dodatno mogao potaknuti Mol na redefiniciju njegove pozicije u Ini pa čak i izlasku iz kompanije, suprostavljaju se mišljenja da je interes mađarskog partnera idalje jačati svoju poziciju na ovom tržištu. Iz tog je razloga, tumači se, i kupljen Tifon.