Zakon o zabrani rada nedjeljom koji je i javnost, ali i vlasnike domaćih i stranih trgovačkih lanaca držao u neizvjesnosti dulje od dvije godine ipak se neće donositi za saziva ove Vlade. Kako tvrdi predsjednica najbrojnije sindikalne središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević Vlada je definitivno odustala od tog Zakona, a u čitanje ovog saziva sabora neće ići ni prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o radu HSLS-a koji u svojoj naravi samo ograničava rad nedjeljom. “Premijer je očito shvatio da će ga takav politički potez stajati. Zabrani li ili samo ograniči rad nedjeljom, ostat će bez velikog financijskog kolača. Netko mora financirati njegovu kampanju, a pritom sigurno računa na vlasnike velikih trgovačkih lanaca”, tvrdi Knežević koja je i sama pomalo odustala od te inicijative. Svjesna je, kaže, da u ljetnoj sezoni supermarketi, posebice u turističkim središtima, rade do kasnih noćnih sati, a da prekovremene sate nitko ne isplaćuje. “Ako si trgovac, nema ti druge nego da šutiš i radiš”, objašnjava Knežević koja je i sama zašutila o zabrani rada nedjeljom.Inače, određeni trgovački lanci na obali ne rade kao što je proteklih godina bio slučaj samo do 22 sata, već su otvoreni do ponoći. Kako je sezona vrijeme kad supermarketi na obali najviše zarađuju, počelo se čak šuškati da će od sljedeće godine u srpnju i kolovozu neki raditi i 24 sata dnevno. “I ja sam čula takve najave. Trgovački lanci moraju biti svjesni da im Sindikat trgovine za rad u tri smjene neće dati suglasnost”, ističe Knežević. Inače, strukovna grupacija trgovaca pri HGK-a, udruga poslodavaca pri HUP-u, a u konačnici i Sindikat trgovine, koji je do sada i bio najveći protivnik rada nedjeljom, još su u siječnju iskazali načelno suglasje da je rješenje iz prijedloga zakona o “bazno neradnoj nedjelji, uz iznimke u četiri mjeseca turističke sezone i blagdanskom prosincu u vremenu od 8-13 sati” kompromis koji bi više manje zadovoljio sve.

Tada se činilo da je ograničenje rada gotova stvar, da bi se na koncu sporna inicijativa pretvorila u pravu trakavicu koja je prošle godine tjednima punila novinske stupce. Tako su rađena i istraživanja, koja je GfK-a proveo na zahtjev Komore, koja su pokazala da se 40 posto ispitanika zalaže za zatvaranje trgovina nedjeljom. No s druge strane 15 posto ispitanih je mislilo da one trebaju raditi, dok je 29 posto njih smatralo da treba uvesti dežurne trgovine. Statistika je pak govorila da čak 94 posto sudionika ankete kupuje nedjeljom. U jednom je trenutku i sam premijer Sanader ustvrdio da će se zbog njega raspisati referendum, što se naravno nije dogodilo. Sindikat je i dalje žestoko branio svoje argumente ističući kako poslodavci radnicima ne plaćaju nedeljni rad, ne daju im dan tjednog odmora, ne plaćaju prekovremeno, tjeraju žene da rade gotovo sve nedjelje, sve to dok prosječna plaća u trgovini iznosi oko 1800 kuna. U cijeli se slučaj uplela i Crkva, pozivalo se i na Europu gdje je dobar dio trgovina nedjeljom zatvoren, a povlačila se i paralela sa Slovenijom gdje je kupnja nedjeljom ograničena. Ana Knežević željela je biti okidač promjene u hrvatskoj trgovini, a njezin je sindikat čak Vladi nudio svoj prijedlog zakona rađen prema njemačkom modelu. Spornim su se zakonom pokušali skupljati politički bodovi, pa je svoju inačicu predstavila i Đurđa Adlešić, prema kojoj se rad spornim danom nije trebalo zabraniti, već ograničiti i vezati uz kolektivni ugovor. Zakon je već na uvodnom izlaganju podijelio političke stranke, a djelomično ga je podržao samo SDP. Kapitulaciju je sada očito potpisala i sama Knežević, svjesna da političke i poslovne interese, posebice prije izbora, nitko neće slomiti.