Često smo mišljenja kako je kredit zao drug. No mora li tomu biti tako? Pametni ljudi znaju kako kredit može poslužiti kao dobra poluga za ostvarenje nekih srednjoročnih, ali i dugoročnijih ciljeva.

Tuđi novac je jeftiniji
Pomoću kredita lakše možemo ostvariti kupnju neke nekretnine za koju bismo morali izvršiti veća izdvajanja, i to iz sredstava koja su nam vezana oročenjima ili su namijenjena za crni fond ili neke druge strateške potrebe nas i naše obitelji. Često i kad imamo novaca, posegnemo za kreditom, jer smo mišljenja kako ga je lakše vraćati nego iskoristiti sve moguće vlastite rezerve. Česta je i izreka kako je ‘tuđi novac’ uvijek jeftiniji od vlastita novca. Vlastiti novac smo već stekli utroškom vlastite energije i vremena utrošenog za stjecanje. Korištenjem kredita trošimo unaprijed novac koji tek trebamo steći, a kako vraćanje istoga banci slijedi kroz obročnu otplatu, to opterećenje i ne osjetimo kao opterećenje. Naglim trošenjem vlastita novca izmaknuli bismo sami sebi stolac na kojemu sjedimo jer bi izmicanjem zlatne rezerve, tj. naše ušteđevine, ostali ‘goli’, tj. iznimno izloženi kratkotrajnim rizicima. Pametan čovjek koristi sva raspoloživa sredstva do kojih može doći kako bi ostvario brže i bezbolnije svoje ciljeve. Mnoge su banke zadnjih mjeseci u svojim ponudama iznjedrile nove varijante tzv. brzih kredita bez jamaca, koje karakterizira promptna raspoloživost, relativno visoke svote i duži rokovi otplate. Dok su do prije godinu dana bili popularni krediti koji nisu prelazili dvanaestak tisuća kuna, sada neke banke već nude kredite od preko 100.000,00 kuna na rokove od primjerice sedam godina.

Odgoda potrošnje
Pokazat ćemo jednostavnim primjerima što je sve moguće napraviti s kreditom od 100.000,00 kuna koji morate vratiti za sedam godina, ali s kamatama što će na kraju biti 133.600,00 kuna u ukupnom iznosu, bez troška solemnizacije ugovora kod javnoga bilježnika za što treba izdvojiti dodatnih 93,20 kuna. Ono što nas zanima jest može li se i koliko te kojim vrstama ulaganja ovaj iznos znatnije uvećati kako bi nam omogućio oplodnju novca, tj. zaradu korištenjem novca posuđenim od banke. Sa 100.000,00 kuna možemo kupiti tek malo pristojniji automobil niže klase ili slabije opremljeni automobil niže srednje klase. Za kupnju stana ili kupnju kuće ovaj je iznos nedostatan. No, ako je takav iznos neophodan kako bi se zaokružila konstrukcija za kupnju nekog skupljeg i kvalitetnijeg vozila ili kao neophodan dio za upotpunjenje konstrukcije za dovršenje kuće ili kupnju stana, a takav nam je iznos potreban baš sada, jer se ukazala neka povoljna prilika ili nemamo vremena čekati, naravno da ćemo takav kredit iskoristiti u takvu svrhu. Naš je cilj ukazati na mogućnosti koje taj novac može imati ukoliko ga uložimo na neko vrijeme i odgodimo potrošnju. Odgoda potrošnje je ‘zlata vrijedna’ navika jer su bogatašu dva najbolja prijatelja novac i vrijeme. Oročenje takvoga iznosa u našoj matičnoj ili nekoj drugoj banci neće nam donijeti traženi povoljni učinak. Jednako niti životno osiguranje ili stambena štednja. Kod stambene štednje na jednokratno uloženi novac dobijemo državna poticajna sredstva, ali samo u prvoj godini štednje. Jednaki je problem i kod dobrovoljne mirovinske štednje gdje je iznos dobiven od države nešto veći. No u oba slučaja država na vaš štedni račun isplaćuje poticaje u nekoliko obročnih uplata tijekom sljedeće godine, a ne odmah na kraju one u kojoj ste ulagali, ili početkom iduće, kako mnogi očekuju.

Fondovi i fondovi
Morate li dakle banci za 100.000,00 kuna kredita nakon sedam godina ukupno vratiti 133.600,00 kuna, najbolje ćete proći ako tako dobiveni novac uložite u neki od boljih investicijskih fondova u Hrvatskoj. U zadnjih nešto više od pola desetljeća bolji fondovi u Republici Hrvatskoj prosječno godišnje ostvaruju oko 20% prinosa. Poznato je kako u zadnje vrijeme postoje i fondovi koji znatno premašuju ove godišnje prinose, no ti su fondovi uglavnom mladi fondovi, pa stoga i bez povijesno mjerljivih podataka koji bi se mogli usporediti s već etabliranim fondovima. U pravilu su zadnjih godina najbolji fondovi uvijek ostvarivali prinose više od 30%.To jednostavnim rječnikom znači kako bi pravodobnim i dobrim odabirom fonda potrebnih 130.000,00 kuna zajmoprimac imao već na kraju prve godine u kojoj je dobio kredit. No neće ga zato odmah vratiti, već će povoljni zamašnjak iskoristiti kako bi stvorio još više novca, a banci redovito mjesečno otplaćivao samo koliko je potrebno, tj. oko 1.590,00 kuna. Odabirom konzervativnijeg otvorenog investicijskog fonda koji ostvaruje prinose tek nešto više od boljeg obvezničkog fonda, ili neznatno više od 10% godišnje, u sedmoj godini može imati oko 200.000,00 kuna, što znači da je ostvario dodatnih 70.000,00 kuna koje nije posjedovao, a sada ih može dalje koristiti, no ovoga puta kao vlastita sredstva! Uloži li u fond kakvih je u ovoj godini više, a koji ostvaruje godišnje oko 40%, imat će na kraju razdoblja trajanja kredita milijun kuna! Neki fondovi koji ulažu na susjedna brzorastuća tržišta ostvaruju prinose blizu 50%, ili ih čak prelaze. Naravno, spretan ulagač u dionice ili tzv. day-trader pametnim kalkuliranjem i ulaganjem može ostvariti i veća sredstva pojedinačnim trgovanjem na burzama. No mi smo se zadržali u granicama onoga što je većini prihvatljivo i nadohvat ruke.

Zaposlen čovjek nema vremena baviti se praćenjem dionica i pojedinačnim ulaganjima, već svoja sredstva povjerava brokerima koji upravljaju portfeljem u skladu s njegovim preferencijama izloženosti riziku i razdoblju ulaganja, ili pak upravljačima fondova kupnjom udjela u fondu. Kao što vidimo iz tablica, jasno je kako tek ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond ili konzervativniji otvoreni investicijski fond ostvaruje sredstva zbog kojih je isplativo posegnuti za kreditom. Lako ćemo uočiti kako su neki ciljevi ukoliko ih odgodimo za koju godinu dostižniji nego korištenjem kredita za promptno ostvarenje istih, a u nemalom broju slučajeva ovisno o odabiru ulagačkog proizvoda dolazi i do izmjene ciljeva postavljajući granice na više razine i kvalitetnije proizvode nego smo u početku planirali. Često smo svjedoci kako čekamo baš ovu ili onu nekretninu, pa se dogovor s potencijalnim prodavačem baš na lokaciji koju smo željeli izjalovi, pa onda razočarani čekamo, a sredstva stoje. Tada je moguće i ta sredstva kao i ona iz kredita spojiti i tako uvećana ulagati do trenutka kada zatrebaju.

Stariji su oprezniji
Neki se menadžeri ne usude probati ulaganja u fondove, jer zaokupljeni svojim poslom i pod stresom jednostavno nemaju potrebni odmak ni prave informacije kako bi donijeli odluke o ulaganjima. Teško se odlučuju na ulaganje vlastita novca. Ovo je posebice karakteristično za starije izvršne rukovoditelje, koji po inerciji lakše dobivaju ponude povoljnih kreditnih linija od banaka za razliku od mlađega menadžmenta, ali ih rjeđe koriste jer moraju imati dobar razlog za korištenje istih. Nešto mlađi niži menadžment češće će se poslužiti ulaganjima u fondove ili dionice, ali će im banka ponekad manje biti voljna ponuditi kredite, pa će uglavnom vlastiti novac ulagati u pravilu u rizičnija ulaganja kako bi prije postigli zacrtane ciljeve, a kredite koristiti često kada god im je to moguće. Nadamo se kako smo ovim prikazom ukazali na pozitivnu stranu kod nas toliko omraženih kredita.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

(Goran Bakula, dipl. oec.; goranbakula@yahoo.com)

Kada je kredit loš?

U kredit se ne ulazi ukoliko osoba već ima kreditnih zaduženja ili ako je osoba podložna trošenju, pa bi ta sredstva ili jedan njihov dio otišao u potrošnju, a posebice ako do sada vlastita sredstva nije ulagala i stekla zdrav odnos prema ulaganju kao sastavnom dijelu upravljanja vlastitim i obiteljskim proračunom. To samo znači kako ne znamo upravljati vlastitim financijama ili imamo zahtjeve veće od naših mogućnosti, a nastojimo ih riješiti na pogrešan način. Ako nemamo dovoljno novaca, kredit nas neće spasiti, već nam može stvoriti dodatne probleme i uništiti kvalitetu življenja kakvu bismo sigurno imali bez korištenja istog. Također i korištenjem kredita samo u svrhu potrošnje, a ne sagledavajući vremensku dimenziju novca koja može raditi u našu korist, nepravilno koristimo vlastite resurse i bit će nam daleko više vremena potrebno kako bismo ostvarili iste ciljeve. Financijsko zdravlje i utrošak energije može povoljno ili nepovoljno utjecati na zdravlje organizma i na kvalitetu življenja, pa je svakako potrebno odvojiti vremena za promišljanje o ovim izuzetno važnim odlukama o vlastitom i obiteljskom proračunu. Treba proučiti ponude financijskih institucija i posavjetovati se sa stručnjacima, no odluku ulagač mora donijeti sam sagledavajući vlastite potrebe i mogućnosti. Uvijek se može odabrati nekoliko ulaganja umjesto jednoga, kombinirajući rizičnija i ona konzervativnija u omjeru koji najviše odgovara, kako bi se osoba osjećala sigurnijom, ali i ostvarila vlastite ciljeve bez posebnih odricanja, te na taj način najbolje iskoristila sredstva koja joj stoje na raspolaganju.