Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Za operacije srca djece u inozemstvu izdvaja se 38 milijuna kuna godišnje

Autor: Marija Crnjak
13. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U Hrvatskoj ne postoji Centar za dječju kardiokirurgiju, a svjetski standard za otvaranje takvog centra je četiri do pet milijuna stanovnika

Zahvaljujući tome što u Hrvatskoj još nije zaživio Centar za dječju kardiokirurgiju, svake godine u inozemstvo se šalje oko 130 mališana kojima živote vrlo učinkovito spašavaju liječničke ekipe iz Njemačke, Austrije, Italije ili Mađarske. Neslužbeno doznajemo da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje to godišnje plaća od trideset do četrdeset tisuća eura po djetetu, što je skoro 38 milijuna kuna u jednoj godini. Istodobno, u Hrvatskoj ne postoje stručnjaci na razini kardijalne kirurgije koji bi isto tako kvalitetno mogli obavljati zahvate, što bi donijelo znatne uštede novca i olakšalo roditeljima i bolesnoj djeci, s tim da je svjetski standard za otvaranje jednog centra za dječju kardiokirurgiju upravo četiri do pet milijuna stanovnika. Novac, sudeći po iznosu koji se izdvaja za lijećenje u inozemstvo, nije sporan.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tromost sustava
Upućeni tvrde da se centar ne pokreće dijelom zbog taštine pojedinaca, a dijelom zahvaljujući tromosti zdravstvenih vlasti koje nisu u stanju odlučiti kome će povjeriti taj zahtjevan posao. Svake godine u Hrvatskoj se rađa od 350 do 400 djece sa srčanim greškama od kojih bar polovica treba na operaciju, većinom još kao novorođenčad, a nekoj su djeci potrebni i višekratni zahvati. To znači da oko 250 djece godišnje treba operaciju na srcu, a u Hrvatskoj se može izvesti tek jedna četvrtina. Ostala djeca upućuju se u inozemstvo, što je već uigrana procedura koja teče prilično glatko, ali i skupo. Pedijatar i pedijatrijski kardiolog dr. Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Zagreb te predsjednik Hrvatskog društva za dječju kardiologiju i reumatologiju kaže da svaki tjedan u inozemstvo pošalje bar dvoje djece. Malčić sa svojim timom uglavnom postavlja dijagnoze i predoperativne pretrage, a jedan je od najglasnijih zagovornika otvaranja centra za dječju kardiokirurgiju upravo na KBC-u, ne bez argumenata. “Dijagnostika je kod nas na razini europske i svjetske, a mogli bi biti i vrhunski centar za dječju kardiokirurgiju samo kad bi se na jednom mjestu okupili svi stručnjaci koje imamo, s tim da već imamo neke dječje kardiokirurge iz inozemnih centara koji su zainteresirani doći raditi u Hrvatsku”, tvrdi Malčić. Na sličan način funkcionirala je suradnja KBC-a s američkim dječjim kardiokirurgom Williamom Novickom koji je od 1993. do 2002. nekoliko puta godišnje dolazio operirati djecu i educirati hrvatske liječnike, u prvo vrijeme dobrovoljno a potom na ugovor sa Zavodom. U to vrijeme nijedno dijete nije poslano u inozemstvo, a suradnja je prestala nakon afera u kojima su mediji optužili dr. Novicka za smrtne slučajeve beba koje je operirao. Njegovi tadašnji suradnici, uključujući dr. Malčića koji je prvu kateterizaciju srca izveo prije 28 godina, i danas tvrde da je Novick bio vrhunski stručnjak koji je bio vrlo požrtvovan i spreman na sebe preuzeti i tuđe greške koje su završile fatalno. Kako bilo, potraga za boljim rješenjem, kako je to otprilike rečeno kad je Upravno vijeće HZZO-a prekinulo suradnju s Novickom, traje već više od pet godina.

Zahvaljujući tome što u Hrvatskoj još nije zaživio Centar za dječju kardiokirurgiju, svake godine u inozemstvo se šalje oko 130 mališana kojima živote vrlo učinkovito spašavaju liječničke ekipe iz Njemačke, Austrije, Italije ili Mađarske. Neslužbeno doznajemo da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje to godišnje plaća od trideset do četrdeset tisuća eura po djetetu, što je skoro 38 milijuna kuna u jednoj godini. Istodobno, u Hrvatskoj ne postoje stručnjaci na razini kardijalne kirurgije koji bi isto tako kvalitetno mogli obavljati zahvate, što bi donijelo znatne uštede novca i olakšalo roditeljima i bolesnoj djeci, s tim da je svjetski standard za otvaranje jednog centra za dječju kardiokirurgiju upravo četiri do pet milijuna stanovnika. Novac, sudeći po iznosu koji se izdvaja za lijećenje u inozemstvo, nije sporan.

Tromost sustava
Upućeni tvrde da se centar ne pokreće dijelom zbog taštine pojedinaca, a dijelom zahvaljujući tromosti zdravstvenih vlasti koje nisu u stanju odlučiti kome će povjeriti taj zahtjevan posao. Svake godine u Hrvatskoj se rađa od 350 do 400 djece sa srčanim greškama od kojih bar polovica treba na operaciju, većinom još kao novorođenčad, a nekoj su djeci potrebni i višekratni zahvati. To znači da oko 250 djece godišnje treba operaciju na srcu, a u Hrvatskoj se može izvesti tek jedna četvrtina. Ostala djeca upućuju se u inozemstvo, što je već uigrana procedura koja teče prilično glatko, ali i skupo. Pedijatar i pedijatrijski kardiolog dr. Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Zagreb te predsjednik Hrvatskog društva za dječju kardiologiju i reumatologiju kaže da svaki tjedan u inozemstvo pošalje bar dvoje djece. Malčić sa svojim timom uglavnom postavlja dijagnoze i predoperativne pretrage, a jedan je od najglasnijih zagovornika otvaranja centra za dječju kardiokirurgiju upravo na KBC-u, ne bez argumenata. “Dijagnostika je kod nas na razini europske i svjetske, a mogli bi biti i vrhunski centar za dječju kardiokirurgiju samo kad bi se na jednom mjestu okupili svi stručnjaci koje imamo, s tim da već imamo neke dječje kardiokirurge iz inozemnih centara koji su zainteresirani doći raditi u Hrvatsku”, tvrdi Malčić. Na sličan način funkcionirala je suradnja KBC-a s američkim dječjim kardiokirurgom Williamom Novickom koji je od 1993. do 2002. nekoliko puta godišnje dolazio operirati djecu i educirati hrvatske liječnike, u prvo vrijeme dobrovoljno a potom na ugovor sa Zavodom. U to vrijeme nijedno dijete nije poslano u inozemstvo, a suradnja je prestala nakon afera u kojima su mediji optužili dr. Novicka za smrtne slučajeve beba koje je operirao. Njegovi tadašnji suradnici, uključujući dr. Malčića koji je prvu kateterizaciju srca izveo prije 28 godina, i danas tvrde da je Novick bio vrhunski stručnjak koji je bio vrlo požrtvovan i spreman na sebe preuzeti i tuđe greške koje su završile fatalno. Kako bilo, potraga za boljim rješenjem, kako je to otprilike rečeno kad je Upravno vijeće HZZO-a prekinulo suradnju s Novickom, traje već više od pet godina.

Centar na Rebro?
“Za vrijeme tog projekta u našu kardiologiju su uvedene sve najnovije metode liječenja i operacija kod svih dobnih skupina na osnovi naše dijagnostike. Nakon propasti projekta pala je i kvaliteta i broj operacija. Složene operacije potpuno su prekinute a nezadovoljstvo u suradnji s kardijalčnim kirurzima je raslo i sa stručne i s komunikacijske strane”, kaže Malčić. U prijevodu, umjesto autoriteta unutar tima koji je Novick ostavio za sobom počela je vladati autoritarnost koju su prema Malčićevim riječima nametnuli oni s najmanje iskustva i edukacije. “U jednom takvom timu jako je važno da su sve karike jake. Jednako su važni način transporta bolesnog djeteta, medicinske sestre, opstetričar, neonatolog, pedijatar, anesteziolog, kardiolog. U današnje vrijeme kad se srce može liječiti dok je dijete još u maternici, vrlo su važne i subspecijalnosti poput neonatalnih i fetalnih kardiologa. Ako se kirurg pritom ponaša kao da je jedini važan i od sebe stvara umišljenu veličinu, on postaje slaba karika”, pojašnjava Malčić koji tvrdi da je upravo ta loša komunikacija unutar struke glavni kamen spoticanja za otvaranje centra. Dogradnja Rebra i početak procesa akreditacije bolnica prilika je da se centar otvori u sklopu KBC-a, što zagovara dobar dio liječničke struke, svjestan da je unutar ove ustanove koncentriran najveći broj stručnjaka koji bi to mogli provesti. Zanimljivo je da otvaranje centra na Rebru zagovara i vladajuća stranka i socijaldemokrati.

Autor: Marija Crnjak
13. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close