Emil Sošić, direktor tvrtke Istrida koja se bavi uzgojem školjaka u Limskom kanalu, hvali se da dnevno proda između 500 i 800 kilograma dagnji i kamenica. Dagnjama treba oko dvije godine, a kamenici do tri da budu za prodaju i ako se kupuju na kanalu kilogram dagnji stoji 20 kuna. U restoranima 80 dkg dagnji stoji 45 kuna, dok se kamenica prodaje i devet kuna po komadu. Ali bez ovih svježih plodova mora turizam, posebice onaj elitni, gotovo je nezamisliv kao i kontinentalne kuhinje hotela s više zvijezdica. Ukratko, riječ je o unosnom i većim dijelom sezonskom biznisu kojim se u Hrvatskoj bavi 110 tvrtki i obrta koliko ih trenutačno ima koncesiju na pomorskom dobru. Međutim, postoji velik broj nelegalnih uzgojnih površina, po nekim mišljenjima čak i dvostruko većim od legalnih koncesija i teško je procjeniti kolika je zapravo potrošnja ovih morskih plodova. Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nastoji pomoći uzgajivačima koji čekaju na koncesiju na pomorskom dobru za potrebe uzgoja a u nadležnosti su Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarsva kulture i županija. Na legalizaciju u Malostonskom zaljevu čeka oko 80 uzgajivača, dok ih u Šibeniku ima dvadesetak. Legalizacija bi trebala prema mišnjenju Uprave biti završena do kraja ove godine. Sadašnji uzgoj školjki koncentiran je u Malostonskom zaljevu gdje je i najviše registriranih uzgajivača, zatim u Limskom kanalu te na ušću rijeke Krke. Godišnje se uzgaja oko tri tisuće tona dagnji i oko milijun komada kamenica.

Zanimljivo da tradicionalni uzgoji kamenica u Stonu postoje još iz rimske vladavine, prvi pisani dokumenti potječu iz 16. stoljeća, a o uzgoju se govori od 17. stoljeća kada je Dubrovačka Republika davala koncesije. Primjerice, poduzeću Bistrina je na Svjetskoj izložbi 1936. godine u Londonu dodijeljena zlatna medalja za kakvoću stonskih kamenica. Danas se uglavnom sve školjke konzumiraju na domaćem tržištu jer je izvoz u zemlje EU zabranjen zato što naša proizvodnja ne odgovara veterinarsko-zdravstvenim uvjetima. U Upravi za veterinarstvo tvrde da ulažu “značajne napore kako bi se iz tog stanja izašlo i naši propisi uskladiti s europskim”. Iznimno, godišnje se oko pet tona dagnji i to zamrznutih i sušenih izvozi u BiH, Srbiju i Crnu Goru za oko 24.400 dolara. Turisti na Jadranu sigurno ne misle kad se goste školjkama da bi one mogle biti iz Španjolske, Čilea, Argentine ili čak Vijetnama. U prošloj godini ukupno je uvezeno 195 tona školjki, uglavnom dagnji i kamenica što je stajalo 715.532 dolara. Najviše ih je stiglo iz Španjolske (150 tona), zatim iz Čilea (30), Velike Britanije (6), Italije (7), po tonu iz Argentine i Vijetnama. Trendovi se nastavljaju pa su u prvih 6 mjeseci ove godine već uvezene 83 t za 310.311 dolara. Prema podacima iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK u 2001. uzgojeno je 3 tisuće tona dagnji i kamenica, iduće godine 2456 tona, u 2003. to je bilo 1942 tone, 2004. i 2005. uzgojeno je 3 tisuće tona, a lani 4. Koncesionari, naravno legalni, platili su svake godine državi stalni udio u iznosu od 0,20 kuna po metru zauzete površine pomorskog dobra.