U punoj smo špici turističke sezone, za protekli vikend tvrdi se da je bio po dolascima najači u ovoj godini, jer započeli su kolektivni godišnji odmori u Italiji, ferragosto, kada je uobičajeno i ukupno najveća frekvencija turista prema našim odredištima. U Istri računa se da boravi oko 225.000 turista , registriranih oko 205.000. Time je 97 posto kapaciteta popunjenih a nešto mjesta ima jedino u kampovima, koji su i inače, po smještajnim jedinicama fleksibilniji od hotela i apartnama. Čvrsti objekti popunjeni su od polovice lipnja i bit će do polovice rujna, dok je sezona kampova, zavisno najviše o vremenskim prilikama, znatno kraća. Podsjetimo da Istra raspolaže sa 70.000 kreveta u čvrstim objektima, 40.000 u privatnom smještaju, kampovi pružaju 95.000 mjesta za smještaj, a dok 12 istarskih marina raspolaže s 3500 vezova u moru i 1500 na suhom, koji su uglavnom u trajnom najmu pa su marine i stalno pune, ne računajući i tranzit. Prema riječima člana županijskog Poglavarstva zaduženog za turizam Veljka Ostojića, sezona u Istri dobro je isplanirana i odvija se u planskim okvirima, bilježi se lagani rast dolazaka i noćenja za 2 do 3 posto, ali su financijski efekti znatno veći.

Novi kapaciteti i proizvodi
Koncenzusom se postiglo i Master planom 2004.- 2012. utvrdilo, da Istra neće biti jeftina destinacija, da se istarski turizam restrukturira i repozicionira, da bi do 2012. dosegao kvalitetu od prosječno četiri zvijezdice što se već događa. Repozicioniranje, uz modernizaciju kapaciteta i nove proizvode u ponudi, sa sobom nosi i bitno produženje sezone. Novi kapaciteti u skladu s županijskim Prostornim planom te master planom turizma Istre ići će, zajedno s postojećim, do 255.000 smještajnih jedinica, a povećanje se odnosi prije svega na realizaciju novih turističkih projekata kao što su Brijuni Rivijera, Porto Mariccio golf and Yacht Resort- Kempinski, Rezidencija Skiper Crveni vrh-Kempinski, Dragonera, Terra Istriana, zatim malim obiteljskim hotelima te ruralnim turizmom u unutrašnjoj Istri, kao novim proizvodom, koji je u usponu. Dakle rast se ne sagledava kroz prevelike nove kapacitete već kroz prepoznatljivu novu ponudu, Istru kao destinaciju doživljaja, kao što se profit, a istarski turizam nosi 70 posto profita hrvatskog turizma, ne može tražiti samo kroz rast cijena već prije svega kroz formulu “vrijednost za novac”. “Na Mediteranu danas je ponuda znatno veća od potražnje i tu moramo biti jako oprezni, pomno pratiti kretanja na emitivnim tržištima koja su i te kako hirovita i imaju ciklička kretanja. Istra ima tu prednost što je nezagađena i nepreizgrađena, što može pružiti doživljaj, ali borba za goste sve je složenija, gosti ne dolaze sami, po inerciji. Njemci, koji su nam najbrojniji, najsigurniji, najvjerniji gosti, u prvom pougodištu ove godine ”podbacuju” moramo analizirati zašto. Promijenili su ponašanje i modu, ostaju kod kuće ili odlaze na Majorku, koja je nekoliko godina bila u potpunoj krizi.

Zato smo mi u Istri objedinili marketinške snage i novac, privatni i javni sektor, sustav turističkih zajednica i turističke tvrtke, tako radimo već treću godinu, za ovu smo udružili 27 milijuna kuna i selektivno promovirali Istru kao jedinstvenu destinaciju. U Turističkoj zajednici već radimo Marketing plan za iduću godinu, predstavljamo Istru kao prepoznatljiv, jedinstveni brand. I na razini Hrvatske pokrenuta je izrada Strateškog marketing plana hrvatskog turizma 2008-2012. jer moramo odgovoriti na kretanja na tako dinamičnom emitivnom tržištu kao što je ono s kojega mi očekujemo goste”, ističe predsjednik turističke zajednice Istarske županije Veljko Ostojić. Naglašava kako moramo prije svega znati kojoj se mi to publici marketinški obraćamo, jer za destinaciju s četiri zvijezdice zasigurno se mijenja i klijentela. Na razini zemlje treba napraviti analizu o tome što se, primjerice, u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji događa i to treba raditi tim eksperata, koji će onda predložiti i adekvatne marketinške aktivnosti. Do sad se je često išlo u promociju frontalno, to više ne odgovara, moramo diferencirati ponudu i fokusirati segment kojem se obraćamo i tako postaviti promotivnu aktivnost, jednostavno treba prilagođavati kanale promocije i prodaje, promišlja Ostojić. Inače, na prvi pogled vesele nepregledne kolone turista na istarskim prometnicama, proteklog vikenda bile su duge i do dvadesetak kilometara, jer to govori da brojni gosti stižu, ali zapravo to govori o poraznoj činjenici, da najturističlkija regija, ulazna za golem broj motoriziranim turista, još nema doličnu prometnicu, odnosno puni profil autoceste, ali ni kvalitetne poveznice na postojeću brzu cestu Istarski ipsilon, niti gradske zaobilaznice. One koji dožive kolaps na cesti čekajući satima da se kolona vozila pomakne zasigurno će dobro razmisliti kad će se ponovo naći na toj prometnici. Ova sezona definitivno potvrđuje da Istra treba hitno puni profil autoceste, jer u državnu kasu od turizma i multiplikanata ulijeva preveliki novac, a da bi se olako tolike godine čekalo na cestovnu žilu kucavicu u pravom smislu.

Problem radne snage
U naglom je porastu i avionski promet, ovih punosezonskih vikenda zrakoplovima u Istru stiže i po više od 10.000 gostiju uglavnom iz dalekih destinacija, Rusije, Norveške, Švedske, Francuske, Irske, Velike Britanije. Karakteristično je ove sezone veliko povećanje na linijama niskotiražnih letova kao što je Rayanair, koji je broj turista iz Irske u prvom polugodištu povećao za 195 posto. Upravo uspostava tih linija rezultat je promišljanja ljudi iz Turističke zajednice, moglo bi se reći Ostojića ponajviše. Ovu ali i prijašnje, a i buduće će istarske turističke sezone još više pritiskati problem kvalificirane radne snage za turizam, jer destinacija s čertiri zvijezdice sigurno treba imati i tu razinu kadra koji je nosi. U Istri kvalificirati turistički kadar sve je veći problem, očito domaći žitelji iamju bolje načine zarade i u turizam ne žele. Zato bi trebalo više elastičnosti s radnim dozvolama za dolazak radne snage izvana. I dok jedni marno odrađuju turističku sezonu 07. a drugi su već duboko zagazili u animaciju gostiju za iduću sezonu. Jesen će zasigurno pričekati i najavljeni natječaj za koncesionare za obnovu otočja Brijuni, na kojemu uživaju dobri platiše, posječuju ih skupocjene jahte, i sve više izletnika, ali destinacija djeluje sve otužnije i dotrajalije a trebala bi biti najsvjetlija zvijezda istarskog turizma.