Debljinu ne izazivaju samo geni, nego i to što su debeli ljudi društveno povezani s drugim debelim ljudima. Znanstvenici kažu da novi nalazi objašnjavaju epidemiju debljine u zadnjih tridesetak godina. Od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća broj debelih ljudi vrtoglavo je porastao – Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je milijarda ljudi u svijetu predebela, a najmanje 300 milijuna ih je patološki debelo. Stručnjaci definiraju patološku debljinu kao tjelesnu težinu koja je više od 30 posto veća od idealne. U medicinskom smislu, patološki debeli ljudi pod ogromnim su rizikom obolijevanja od srčanog, odnosno moždanog udara, te od dijabetesa.Znanastvenici znaju da je debljina često obiteljska stvar, jer je vezana uz gene. Ali, kako se pokazalo, to nije i čitava pozadina tog problema. Društvene veze igraju značajnu ulogu u određivanju tjelesnog tipa.Matthew Gilman, voditelj programa prevencije debljine pri Sveučilištu Harvard, kaže da geni mogu objasniti pojedinačnu debljinu, ali ne i epidemiju kakva se vidi zadnjih desetljeća. “Geni se nisu promijenili u posljednjih 30 godina, ali naš okoliš jest. Ova studija dodaje novu perspektivu elementu okoliša, onu društvenih veza,” kaže Gilman. Sociolozi Sveučilišta Harvard i Sveučilišta Californije San Diego proučavali su društvene veze više od 12 tisuća ljudi u periodu između 1971. i 2003. godine. Nakon pomnog proučavanja veza svakog pojedinca – uključujući one s prijateljima, članovima obitelji i susjedima, znanstvenici su ustanovili da se šanse za debljanje određenog pojedinca povećavaju za 40 posto ukoliko ima brata ili sestru koji su se razdebljali, a za 37 posto ako im se razdebljao bračni partner. Najviše iznenađuju rezutati veza s prijateljima. Ukoliko se radi o površnijem prijateljstvu, šansa pojedinca da postane debeo povećavala se za 57 posto ako se prijatelj razdebljao. No, ako se radi o čvrstom uzajamnom prijateljstvu, onda, u slučaju da se jedan od prijatelja razdeblja, rizik za drugoga da mu kilogrami “odu gore” skače na 170 posto!Sociolog James Fowler, sa Sveučilišta Californije, i jedan od autora studije kaže: “Zaprepastilo nas je kad smo ustanovili da ljudi koji su udaljeni stotinama milja imaju jednak utjecaj na tjelesnu težinu svog prijatelja kao i oni koji su mu ”vrata do vrata“. To sugerira da se ne radi o zajedničkom druženju, pa tako i jedenju iste hrane, u istim restoranima, nego da se radi o razmjeni ideja,” kaže Fowler. Znanstvenici kažu da je ovo prvi puta da ljudi jedni druge zaraze nezaraznom bolešću.
(pd)

Mediteranskom prehranom protiv niza bolesti

Mediteranska prehrana je zbog svog pozitivnog učinka na krvožilni sustav posebno korisna za osobe s dijabetesom, pokazalo je istraživanje provedeno u Australiji. Znanstvenici s Monash University u Melbourneu su nakon desetogodišnjeg praćenja 40.000 ispitanika u dobi od 40 do 69 godina utvrdili da mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem i ribom može za 30 posto smanjiti izglede za smrt od kardiovaskularnih bolesti. Pišući u stručnom časopisu American Journal of Clinical Nutrition znanstvenici dodaju da je najveće smanjenje smrtnosti povezane s bolestima srca i krvnih žila uočeno u skupini ispitanika s dijabetesom.