Liječenje hrvatskih građana izvan granica rapidno raste i u odnosu na 2002. godinu poraslo je za više od dvostruko, a u inozemstvu se najviše liječe novorođene bebe i oboljeli od raka, pokazuje izvješće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predstavljeno na zadnjoj sjednici upravnog vijeća. U izvješću su prikazani podaci o upućivanju hrvatskih osiguranika na liječenje u inozemstvo u razdoblju od početka 2002. do kraja 2006. godine prikupljeni temeljem evidencije Direkcije Zavoda i podataka dobivenih od izabranih doktora primarne zdravstvene zaštite. U analizi je naveden broj i dobna struktura, dijagnoze liječenih u inozemstvu, te ustanove u kojima su se pacijenti liječili.

Najviše Zagrepčana
Zanimljivo je da se anketi nije odazvalo manje od 50 posto doktora primarne zdravstvene zaštite, tako da treba imati na umu da su brojke još više od navedenih. U izvješću stoji da je u pet godina na liječenje u inozemstvu HZZO poslao ukupno 1042 osobe, od čega je prije puta stotinjak pacijenata umrlo. Najviše uputnica za liječenje vani ispisali su zagrebački doktori, slijede Splićani, potom Rijeka i Osijek. Novorođenčad i mala djeca najčešće dobivaju inozemnu medicinsku pomoć, a liječe se uglavnom u austrijskoj Općoj bolnici Linz gdje je prema izvješću zbrinuto stotinjak novorođenčadi sa srčanim oboljenjima. Ostalih sedamdesetak beba koje imaju bolesno srce, što je uglavnom posljedica Downova sindroma, liječi se u Grazu, Münchenu ili na sveučilišnoj klinici Padova. Na drugom mjestu su oboljeli od zloćudnih tumora, potom Hodgkinove bolesti, van je na liječenje poslano 25 mališana s urođenim malformacijama, te dvadeset srčanih bolesnika. Najveću skupinu pacijenata kojima je odobreno liječenja izvan Hrvatske čine mlađi od 35 godina, a među njima najviše je maloljetnika, odnosno djece do pet godina života. Istodobno, prošle je godine pomoć inozemnih liječnika dobilo trostruko više djece nego 2002. godine. Osim austrijskih klinika koje su najpopularnija destinacija roditelja s djecom rođenim s Downovim sindromom, odnosno urođenim malformacijama, najveći broj najmlađih pacijenata upućen je u München, a nekolicina mališana zbrinuta je u Kardiokirurškom centru u Budimpešti. Oboljeli od zloćudnih novotvorina te leukemije liječe se u Klagenfurtu, s tim da je zabilježeno da je sedam pacijenata upućeno u Svjetski registar dobrovoljnih davatelja koštane srži u Nizozemskoj te Očnu kliniku u belgijskom Antwerpenu.

Višestruki odlasci
U trinaest najčešćih medicinskih grana kojima su se obratili hrvatski pacijenti od njih 450 svega devet ih je umrlo tijekom liječenja. Zahvatom u inozemstvu izlječeno je 96 osoba, kod četrdesetak pacijenata potrebno je višestruko upućivanje u inozemstvo. Za 288 pacijenata odlaskom van Hrvatske liječenje je završeno, a zdravstvena stanja zaostala nakon liječenja prate se i kontroliraju u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. U dvadesetak slučajeva liječenje je neuspjelo, odnosno provedeni zahvati nisu imali rezultata. U izvješću Zavoda ne stoji koliko je ukupno zaprimljenih zahtjeva, niti koliko ih je odbijeno, no neslužbeno doznajemo da nije odobreno oko 30 posto zahtjeva hrvatskih pacijenata. Također, nije navedeno koliko je liječenje koštalo, s tim da je Hrvatska zahvaljujući međudržavnim ugovorima Hrvatska snosila samo dio troškova.