Prijedlog Pravilnika o zakupu dijelova domova zdravlja neprihvatljiv je jer ne rješava probleme zakupa, već umjesto toga prelazi u radno pravo koje ne smije biti pitanje tog pravilnika, ocjenjuju u Hrvatskoj liječničkoj komori koja je praktički odbila dokument kojeg je Ministarstvo zdravstva nedavno poslalo na očitovanje socijalnim partnerima i struci. Radi se o dugo očekivanom dokumentu koji je trebao riješiti niz problema u sustavu zakupa u domovima zdravlja i ljekarničkim ustanovama, odnosno točno definirati obveze zakupodavaca te zakupaca, pitanja financiranja prostora i opreme, te kadrovskih pitanja.

Niz nelogičnosti
“Komora je dala negativno mišljenje jer je pravilnik neprihvatljiv i nije donijet u suradnji sa strukom, a poznato je da u zakupu ima mnoštvo problema s kojim je struka najbolje upoznata”, kaže dopredsjednik HLK Josip Jelić te navodi samo neke od nelogičnosti u novom pravilniku. Osnovni problem je što uopće nije reguliran postupak davanja u zakup, što ostavlja prostor za netransparentno provođenje postupaka natječaja. Štoviše, pravilnik ne definira kako će se provesti natječaj. Predloženim tekstom Pravilnika postupak davanja u zakup je reguliran tek u prijelaznim i završnim odredbama i to nedostatno, bez jasno propisanih kriterija davanja u zakup koji su uz to i diskriminirajući za neke kategorije ponuđača. Točnije, pojašnjava Jelić, u pravilniku se uopće ne razlikuju zakupci koji su uselili u stare i derutne, odnosno nove prostore, za razliku od postojećeg pravilnika. “Jednim člankom propisuje se čak da se neiskorišteni prostor u zakupu može iznajmiti nekom drugom, no nije definirano kome, pa se prema tome u domu zdravlja može otvoriti i pečenjara”, navodi Jelić. U pravilniku nadalje nije naznačena obveza domova zdravlja da dislocirana novčana sredstva za opremanje i održavanje adekvatno prosljeđuju, odnosno po transparentnom kriteriju raspoređuju za potrebe održavanja jedinica zakupa. Komora smatra nejasnim potrebu davanja prethodnog odobrenja Upravnog vijeća za korištenje opreme koja je u vlasništvu zakupca. Ovakvim reguliranjem se ne potiče ulaganje u novu medicinsko-tehničku opremu pa time i kvalitetniju zdravstvenu uslugu, upozorava Komora. Upravno vijeće treba dati suglasnost i na otvaranje grupne prakse, što je nejasno jer je grupna praksa inače preporuka u primarnoj zdravstenoj zaštiti.

Minimalni uvjeti
HLK predlaže dodavanje odredbe kojom bi se uvela obveza zakupodavca da uredi jedinicu zakupa prije davanja u zakup tako da ispunjava minimalne uvjete za obavljanje samostalnog rada u djelatnosti zdravstva, što je u skladu s važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ukoliko zakupodavac to ne može osigurati, smatraju u Komori, ugovorne strane dogovorno bi trebale odrediti način i vrijeme uređenja jedinice zakupa do propisanih minimalnih kriterija, što mora biti predmetom ugovora. Troškove uređenja prostora i opreme do minimalnih kriterija u pravilu snosi zakupodavac, ali može dogovorno preuzeti zakupac uz obavezu da zakupodavac umanji cijenu najma “Smatramo da su uvjeti davanja u zakup ostali u bitnom sadržaju nepromijenjeni u odnosu na do sada važeći tekst Pravilnika. Zadržavanjem postojećih rješenja u tekstu predloženog Pravilnika nastavit će se negativan trend u pogledu razine usluga kao i uopće motiviranosti novih kadrova za postojeći sustav rada”, upozorava Komora u službenom očitovanju na tekst Pravilnika koji treba regulirati rad oko 2500 liječnika zakupaca u primarnoj zaštiti.