EN DE

Dionice pet kompanija uskoro se povlače s Ljubljanske burze

Autor: Josip Jagić
26. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Najzvučnije je ime Droga Kolinska, a tržišna kapitalizacija koja ‘odlazi’ s LJSE iznosi više od 400 mil. eura

Kompanija Droga Kolinska je u stopostonom vlasništvu Istrabenza i više nema smisla da dionice kotiraju na Ljubljanskoj burzi, pojasnili su u kompaniji razloge micanja s burze. Ovog će petka, prema odluci skupštine, s prve kotacije Ljubljanske burze biti povučena dionica Droge Kolinske. Već je Istrabenz, unatoč suprotnim obećanjima, iz vlasništva isključio manjinske dioničare, a njihove su dionice na Istrabenz prenesene još 12. lipnja. Manjinski dioničari Janez Košak, inače viceguverner Banke Slovenije, i Silvester Zaman, revizor Plus Revizije, na sudu su zatražili preispitanje pokušaja otkupa i visine otkupnine jer su ocijenili kako je ponuđena cijena preniska te su zatražili 22,78 eura. Unatoč najavi tužbe sud je odlučio da se prijenos dionica obavi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Razlozi za povlačenje
Osim Droge Kolinske, LIZ Inženjeringa, Jadrana, Trdnjave 1 Holdinga i ACH-a još su četiri tvrtke koje su prošlog tjedna najavile da se planiraju povući iz burzovne kotacije Ljubljanske burze, a ako njihove prijedloge potvrde dioničari, te četiri kompanije pridružit će se broju od 43 kompanije koje su se u posljednje dvije godine povukle s Ljubljanske burze. Ukupna kapitalizacija tih kompanijaiznosi više od 400 milijuna eura, a promet svih kompanija godinu dana prije nego što su se povukle iznosio je dvadeset milijuna eura. Tvrtke za povlačenje s burze imaju niz razloga. U prvoj su grupi poduzeća koja s obzirom na svoju veličinu i mali broj dioničara uopće ne spadaju na burzu, već su se ondje našla zbog procesa privatizacije. Slovenska je privatizacija zakonskom prisilom na burzu dovela niz poduzeća koja više sliče na društva s ograničenom odgovornošću. Djelatnici burze su pojasnili kako od kotacije takvih tvrtki nitko nije imao koristi jer s njihovim dionicama praktički nije bilo prometa. U drugu skupinu spadaju kompanije kod kojih je određeni dio vlasnika uspio konsolidirati vlasništvo kompanije do te razine da su je mogle maknuti s burze unatoč činjenici kako su neke imale znatan broj malih dioničara. U tu grupu spadaju i financijski holdinzi nastali pretvorbom privatizacijskih fondova. Tek su u trećoj grupi one kompanije koje su se s tržišta micale iz uobičajenih razloga kao što su preuzimanja, spajanja i slično.

Kompanija Droga Kolinska je u stopostonom vlasništvu Istrabenza i više nema smisla da dionice kotiraju na Ljubljanskoj burzi, pojasnili su u kompaniji razloge micanja s burze. Ovog će petka, prema odluci skupštine, s prve kotacije Ljubljanske burze biti povučena dionica Droge Kolinske. Već je Istrabenz, unatoč suprotnim obećanjima, iz vlasništva isključio manjinske dioničare, a njihove su dionice na Istrabenz prenesene još 12. lipnja. Manjinski dioničari Janez Košak, inače viceguverner Banke Slovenije, i Silvester Zaman, revizor Plus Revizije, na sudu su zatražili preispitanje pokušaja otkupa i visine otkupnine jer su ocijenili kako je ponuđena cijena preniska te su zatražili 22,78 eura. Unatoč najavi tužbe sud je odlučio da se prijenos dionica obavi.

Razlozi za povlačenje
Osim Droge Kolinske, LIZ Inženjeringa, Jadrana, Trdnjave 1 Holdinga i ACH-a još su četiri tvrtke koje su prošlog tjedna najavile da se planiraju povući iz burzovne kotacije Ljubljanske burze, a ako njihove prijedloge potvrde dioničari, te četiri kompanije pridružit će se broju od 43 kompanije koje su se u posljednje dvije godine povukle s Ljubljanske burze. Ukupna kapitalizacija tih kompanijaiznosi više od 400 milijuna eura, a promet svih kompanija godinu dana prije nego što su se povukle iznosio je dvadeset milijuna eura. Tvrtke za povlačenje s burze imaju niz razloga. U prvoj su grupi poduzeća koja s obzirom na svoju veličinu i mali broj dioničara uopće ne spadaju na burzu, već su se ondje našla zbog procesa privatizacije. Slovenska je privatizacija zakonskom prisilom na burzu dovela niz poduzeća koja više sliče na društva s ograničenom odgovornošću. Djelatnici burze su pojasnili kako od kotacije takvih tvrtki nitko nije imao koristi jer s njihovim dionicama praktički nije bilo prometa. U drugu skupinu spadaju kompanije kod kojih je određeni dio vlasnika uspio konsolidirati vlasništvo kompanije do te razine da su je mogle maknuti s burze unatoč činjenici kako su neke imale znatan broj malih dioničara. U tu grupu spadaju i financijski holdinzi nastali pretvorbom privatizacijskih fondova. Tek su u trećoj grupi one kompanije koje su se s tržišta micale iz uobičajenih razloga kao što su preuzimanja, spajanja i slično.

Mali prometi
Neki poznavatelji tržišta pitaju se je li povećan broj povlačenja s tržišta izazvan najavom uvođenja MiFID-a, koji pretpostavlja stroža pravila izvještavanja za poduzeća koja se nalaze na slobodnom tržištu, što bi povećalo troškove izvještavanja. Na burzi pak smatraju da je riječ o kompanijama s malim brojem dioničara, koje ostvaruju i male promete, pa se postavlja pitanje ima li smisla da budu na burzi.

Vučićević u Srbiji gradi tri hotela

Predsjednik Uprave Droge Kolinske Slobodan Vučićević planira kod Srebrnog jezera u Srbiji izgraditi tri hotela, a ukupna je vrijednost investicije pedeset milijuna eura. Vučićević je dobio i potporu srbijanske vlade da preko svojeg poduzeća Silver Lake Investments u sljedećih sedam godina dovrši projekt tri hotela koja će biti izgrađena u njemačkom stilu. Droga Kolinska je za udjel od 75 posto u Vučićevićevu Grand Promu platila 58 milijuna eura. Većinski vlasnik Silver Lake Investmentsa je Vučićević, a trećinu vlasništva u poduzeću ima panamski Exetera Overseas. Hoće li u projektu na Srebrnom jezeru sudjelovati Istrabenz, Vučićević nije rekao.




Autor: Josip Jagić
26. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close