EN DE

Mol bi se branio od OMV-a preuzimanjem udjela u Petrolu

Autor: Josip Jagić
19. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U slovenskoj kompaniji tvrde da ponudu nisu primili, a Mađari bi željeli suradnju s Lukoilom i Rosneftom

Konsolidacija naftnog tržišta u regiji bivše Jugoslavije u posljednjih nekoliko dana svakodnevno dobiva nove zaplete. Mol, koji se u kombinacijama s ljubljanskim Petrolom, potencijalnom nevjestom ruskog Lukoila i slovenskog Istrabenza, nije spominjao najednom je u utorak popodne izrazio želju za ulazak u Petrol. Mnogi se slažu kako je riječ o taktici odbijanja OMV-a, u kojoj Mol poduzima sve kako ne bi došao u ruke Austrijanaca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez ponude
“Petrol nije primio nikakvu službenu obavijest od tvrtke Mol u vezi s bilo kakvim povezivanjem ili preuzimanjem”, ukratko glasi odgovor Petrola u vezi s komentarom člana Uprave Mola i šefa korporativnih komunikacija te kompanije Ferencza Szabolcsa, koji je u utorak popodne izjavio kako Mol želi ući u Sloveniju kupojm vlasničkog udjela u Petrolu. Kako je prenio Bloomberg, Szabolcs je izjavio da znaju kako se Petrol ne prodaje, ali ih ulazak u tu kompaniju uvijek zanima. Petrol i Mol su posljednji put bili u kontaktima o mogućoj suradnji prije oko dvije godine. Mol je svakako odabrao pravi trenutak da dolije vatru na priču o Petrolu jer su ponovno sve jače glasine o propasti Petrolove suradnje s moćnim ruskim gigantom Lukoilom u regiji. Uza sve to Istrabenz je već došao do gotovo deset posto u Petrolu, a navodno je spreman čak prodati svoj udjel u Mercatoru i Drogu Kolinsku da bi financirao preuzimanje znatnog dijela u Petrolu, pa se Petrol i Mol pokazuju kao najželjenije mete preuzimanja u regiji. Mol gotovo granitan u svojoj želji da ne bude preuzet od austrijskom OMV-a istog je dana krenuo s udvaranjem na dvije fronte. Tako je glavni izvršni direktor kompanije Zsolt Hernadi u utorak izjavio kako bi spajanju s austrijskim OMV-om u kompaniji puno radije pretpostavili partnerstvo s jakim ruskim kompanijama kao što su Lukoil i Rosneft, a da za suradnju s OMV-om nema baš nikakva razloga. Puno bi korisnija bila suradnja s Rusima, dodao je.

Konsolidacija naftnog tržišta u regiji bivše Jugoslavije u posljednjih nekoliko dana svakodnevno dobiva nove zaplete. Mol, koji se u kombinacijama s ljubljanskim Petrolom, potencijalnom nevjestom ruskog Lukoila i slovenskog Istrabenza, nije spominjao najednom je u utorak popodne izrazio želju za ulazak u Petrol. Mnogi se slažu kako je riječ o taktici odbijanja OMV-a, u kojoj Mol poduzima sve kako ne bi došao u ruke Austrijanaca.

Bez ponude
“Petrol nije primio nikakvu službenu obavijest od tvrtke Mol u vezi s bilo kakvim povezivanjem ili preuzimanjem”, ukratko glasi odgovor Petrola u vezi s komentarom člana Uprave Mola i šefa korporativnih komunikacija te kompanije Ferencza Szabolcsa, koji je u utorak popodne izjavio kako Mol želi ući u Sloveniju kupojm vlasničkog udjela u Petrolu. Kako je prenio Bloomberg, Szabolcs je izjavio da znaju kako se Petrol ne prodaje, ali ih ulazak u tu kompaniju uvijek zanima. Petrol i Mol su posljednji put bili u kontaktima o mogućoj suradnji prije oko dvije godine. Mol je svakako odabrao pravi trenutak da dolije vatru na priču o Petrolu jer su ponovno sve jače glasine o propasti Petrolove suradnje s moćnim ruskim gigantom Lukoilom u regiji. Uza sve to Istrabenz je već došao do gotovo deset posto u Petrolu, a navodno je spreman čak prodati svoj udjel u Mercatoru i Drogu Kolinsku da bi financirao preuzimanje znatnog dijela u Petrolu, pa se Petrol i Mol pokazuju kao najželjenije mete preuzimanja u regiji. Mol gotovo granitan u svojoj želji da ne bude preuzet od austrijskom OMV-a istog je dana krenuo s udvaranjem na dvije fronte. Tako je glavni izvršni direktor kompanije Zsolt Hernadi u utorak izjavio kako bi spajanju s austrijskim OMV-om u kompaniji puno radije pretpostavili partnerstvo s jakim ruskim kompanijama kao što su Lukoil i Rosneft, a da za suradnju s OMV-om nema baš nikakva razloga. Puno bi korisnija bila suradnja s Rusima, dodao je.

Usto je Mol u utorak nastavio s najavljenim otkupom vlastitih dionica, paketa od 210.778 dionica po prosječnoj cijeni od 29384 forinti. Uprava sada kontrolira 33,8 posto dionica kompanije, odnosno 35,3, kad se uračunaju dionice koje kontroliraju Uprava i zaposlenici, a tome se treba dodati i udjel pohranjen kod OTP banke. Prije nego što dosegne granicu od deset posto trezorskih dionica, Mol može kupiti još 8,722.377 dionica. Dok se Rosneft odmah ogradio od mogućnosti suradnje s Molom, Lukoilovi su predstavnici izjavili kako su spremni razmotriti ponudu ako se nađe pred njima. Izvor iz Lukoila je za moskovski Komersant izjavio kako su oni već i prije željeli kupiti udjel u Molu, ali su naišli na protivljenje lokalnih vlasti. Nekadašnji predsjednik Uprave Ine Davor Štern, i danas iznimno dobro upućen u događanja u naftnoj industriji, komentirao je za Poslovni dnevnik kako je mogućnost da Mol preuzme udjel u Petrolu i Molovo moguće spajanje s Lukoilom samo dio procesa konsolidacije i okrupnjavanja koji traje već deset do petnaest godina. Kako kaže Štern, nije tajna da je konsolidacija ključ uspjeha, a spominjanje Petrola kao mete preuzimanja ili mogućeg partnera dio je Molove taktike odbijanja austrijskog OMV-a. Danas je Mol jednostavno zbog pritiska pod kojim se našao prisiljen povlačiti neke poteze koji se možda čine teško objašnjivim na prvi pogled.

Dvije mogućnosti Mola
Prema Šternu, Mol ima dvije mogućnosti za obranu. Prva je ta da se riješi dijela imovine koju posjeduje kako bi se financijski ojačao, a druga je mogućnost ta da se brzo širi, i u tom kontekstu se treba tumačiti želja za Petrolom. Partnerstvo s Petrolom odvratilo bi pažnju od Mola, smatra Štern. Upitan o razlozima usporavanja u procesu približavanja Petrola i Lukoila, Štern je ocijenio da je najveći problem u precijenjenosti Petrola, odnosno u visokoj cijeni kompanije u odnosu na dobit koju ostvaruje. Dodao je kako je cijeli proces bio očekivan jer je Rusima prirodno tržište i zaleđe upravo na ovom prostoru.

Otvoren put za ulazak Lukoila u Inu?

No kraj priče teško se može predvidjeti, smatra jedan neimenovani sugovornik Poslovnog dnevnika. Dođe li do suradnje između Lukoila i Mola, ili ne, postoji veći broj opcija za podjelu utjecaja na tržištu u regiji. Lukoil bi mogao biti spreman odreći se udjela u Petrolu kako bi pomogao Molu, a Mol bi isto tako mogao otvoriti put za ulazak Lukoila u Inu. Sam broj potencijalnih partnera za svakog od aktera njima olakšava pregovore, ali je teško reći tko će na kraju kontrolirati koji dio tržišta u regiji.




Autor: Josip Jagić
19. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close