Slovenska fondovska industrija vjerojatno jedna od najrazvijenih u Sloveniji. Ono što je slovenskim fondovskim ulagačima sa relativno malim sredstvima uspjelo na tržištima bivše Jugoslavije izniman je doseg i to nije uspjelo nijednoj drugoj slovenskoj industriji. No prvi uvjet za razvoj investicijskog bankarstva u Sloveniji je upravo privatizacija banaka. Apsurdna je situacija, kaže Matjaž Schroll iz fonda Templeton, da država kontrolira veći dio bankarskog sektora. Kad bi se tržište razvijalo smjerom kojim se razvija u Hrvatskoj i Srbiji, troškovi kapitala bi pali, poduzeća bi umjesto dizanja kredita izdavala komercijalne zapise i obveznice na burzi te emitirala dionice. Zašto se to ne događa? Zato jer to bankama apsolutno nije u interesu, smatra Schroll. Drugi problem je što su poduzećima gotovo zavezane ruke u pogledu nagrađivanja top menadžera, koji su tako stimulirani samo zadržavati status quo, s ne izvući maksimum u poslovanju poduzeća. Tako i poduzeća koja se prikazuju kao perjanice slovenskog gospodarstva, u međunarodnim relacijama, pa i u odnosu na slična poduzeća iz regije, ne ostvaruju takve stope rasta i prinosa te su suštinski mnogo konzervativnija u poslovanju. Još jedna stvar koja izaziva čuđenje je kako to da slovenske komercijalne banke financiraju sve LBO-e u Sloveniji i to pod uvjetima kao da se radi o klasičnim komercijalnim kreditima. Objašnjenje je da su pod kontrolom države i lakše se odlučuju na taj veliki rizik. Private equity fondovi pri tome ne mogu biti konkurentni jer moraju uključiti dodatne elemente osiguranja takvih visokorizičnih poduhvata.
Slovenska fondovska industrija vjerojatno jedna od najrazvijenih u Sloveniji. Ono što je slovenskim fondovskim ulagačima sa relativno malim sredstvima uspjelo na tržištima bivše Jugoslavije izniman je doseg i to nije uspjelo nijednoj drugoj slovenskoj industriji. No prvi uvjet za razvoj investicijskog bankarstva u Sloveniji je upravo privatizacija banaka. Apsurdna je situacija, kaže Matjaž Schroll iz fonda Templeton, da država kontrolira veći dio bankarskog sektora. Kad bi se tržište razvijalo smjerom kojim se razvija u Hrvatskoj i Srbiji, troškovi kapitala bi pali, poduzeća bi umjesto dizanja kredita izdavala komercijalne zapise i obveznice na burzi te emitirala dionice. Zašto se to ne događa? Zato jer to bankama apsolutno nije u interesu, smatra Schroll. Drugi problem je što su poduzećima gotovo zavezane ruke u pogledu nagrađivanja top menadžera, koji su tako stimulirani samo zadržavati status quo, s ne izvući maksimum u poslovanju poduzeća. Tako i poduzeća koja se prikazuju kao perjanice slovenskog gospodarstva, u međunarodnim relacijama, pa i u odnosu na slična poduzeća iz regije, ne ostvaruju takve stope rasta i prinosa te su suštinski mnogo konzervativnija u poslovanju. Još jedna stvar koja izaziva čuđenje je kako to da slovenske komercijalne banke financiraju sve LBO-e u Sloveniji i to pod uvjetima kao da se radi o klasičnim komercijalnim kreditima. Objašnjenje je da su pod kontrolom države i lakše se odlučuju na taj veliki rizik. Private equity fondovi pri tome ne mogu biti konkurentni jer moraju uključiti dodatne elemente osiguranja takvih visokorizičnih poduhvata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu