Prije nekoliko dana slovenski Publikum u Ljubljani organizirao je konferenciju o tržištu kapitala u regiji, na kojoj se dosta govorilo o očekivanim IPO-ima i što bi oni mogli donijeti. Niz javnih ponuda dionica privatnih tvrtki obilježavaju novu stepenicu u razvoju tržišta kapitala na ovim tržištima, iako je jasno da su i dalje velike razlike među pojedinim državama. No, poredak na ljestvici ipak nije onakav kakvog bi neupućeni mogli očekivati. Prema gotovo jednodušnoj ocjeni, Slovenija zaostaje za Hrvatskom, ali i za Srbijom, pa i nekim drugim državama.
– U Hrvatskoj imamo desetak tvrtki za koje očekujemo daa će krenuti putem Magme, u sljedećih nekoliko godina još nekoliko u Srbiji, Rumunjska djeluje vrlo vrlo dobro, a za Sloveniju sam skeptičniji, kaže Matjaž Schroll, potpredsjednik tima za emerging markets iz bečkog ureda fonda Templeton. Zašto? Kako on objašnjava, tri su razloga potrebna za razvitak private equity scene. Prvi su ambiciozni vlasnici koji se ne zadovoljavaju pasivnom ulogom i neprestano razmišljaju o tome kako podignuti vrijednost poduzeća. U Srbiji i Hrvatskoj je situacija značajno bolja nego u Sloveniji. Drugi ključni faktor su menadžeri koji se ponašaju poput vlasnika, koji ne rade samo za plaće i omanje bonuse, nego su i osobno zainteresirani za rast vrijednosti dionice poduzeća. Treći faktor je razvitak tržišta IPO-a, čega u Sloveniji uopće nema.

Fižulići u magmi zbivanja
Magma bračnog para Fižulić najbolji je primjer, jer ima vlasnika koji je još 1997. u svoju vlasničku strukturu pustio private equity fond, dakle već čitavo desetljeće. Ne zadovoljava se pozicijom najvećeg u Hrvatskoj, nego u svojem sektoru želi postati broj jedan u srednjoj i jugoistočnoj europi, ističe Schroll. No, pitanje je što u Magmi i općenito na ovim tržištima radi jedan od najvećih private equity fondova na svijetu, s kotacijom na njujorškoj burzi. Što veliki Templeton, s 600 milijardi dolara imovine pod upravljanjem, traži u Hrvatskoj? Odjel za emerging markets trenutno upravlja s 37 milijardi dolara, no nažalost vrlo mali dio toga odnosi se na ovu regiju. Što se tiče javnih dioničkih društava posljednja velika investicija na ovom tržištu, iako i dalje jedna od manjih u koje je taj fond uopće ulagao, bila je Pliva. Razlog malih ulaganja fonda na ovakvim tržištima je s jedne strane izuzetno velika valuacija, a druge strane velika nelikvidnost. No, u ovom trenutku na popisu imaju već 101 private equity investiciju u regiji. A na burzama bivše Jugoslavije dnevno se okrene 40-ak milijuna eura – što znači da prometi nisu više zanemarivi ni u europskim razmjerima.

Preskupo za London
Dugo se rezmišljalo o tome na kojoj burzi napraviti prvi listing i odluka je bila relativno laka. Prvi razlog su astronomske cijene na zagrebačkoj burzi. U Templetonu, naravno, odbijaju procjene da je dionica Magme preskupa, no priznaju – na londonskoj bi cijena morala biti značajno niža. Drugi razlog izbora je, naravno, relativno mali IPO, zbog čega se troškovi londonskim investicijskim bankarima jednostavno ne isplate. Magmina priča je i dalje bila dobra: na 20-ak milijuna svježeg private equity kapitala može se dobiti još 50 milijuna kredita, što bi trebalo biti dostatno za organski razvoj u sljedećih godinu-dvije, ali bez većih preuzimanja. Lista potencijalnih akvizicija u regiji već postoji, a ako se neka i ostvari, tih 70-ak milijuna sigurno neće biti dovoljno. Jedan od scenarija prikupljanja kapitala ponovno je dokapitalizacija preko zagrebačke ili londonske burze. Do 2010-11. priželjkuje se i listing na LSE, do kojeg će doći samo ako Magma preuzme jednu od tri-četiri veće mete u srednjoj i istočnoj Europi, čija se vrijednost trenutno kreće između 100 i 200 milijuna eura, a cijena će im u sljedeće dvije-tri godine vjerojatno značajno porasti. Tako veliku dokapitalizaciju već bi bilo teže ostvariti (samo) na hrvatskom tržištu, koje je još uvijek relativno plitko. No, s realizacijom u prospektu zacrtanih planova i s Templetonom u zaleđu, i takva dokapitalizacija mogla bi se provesti. Što je još Templeton donio Magmi? Pa, naprimjer, povezao je Fižuliće sa svim većim real estate developerima u regiji koji će u sljedećih nekoliko godina uložiti milijarde eura u gradnju velikih trgovačkih centara, od Trigranita nadalje.

Tko je sljedeći?
Kakva će biti likvidnost Magmine dionice? Vjerojatno vrlo mala, očekivali su u Templetonu, jer je potražnja na hrvatskom tržištu izuzetno velika, a novih izdanja relativno malo. Institucionalni ulagači dionicu kupuju da bi je zadržali i time diverzificirali svoj portfelj. No u fondu vjerojatno nisu očekivali toliki interes individualnih ulagača, čija logika može biti i drugačija. Tko je među tih desetak tvrtki na koje računaju u Templetonu? Naravno, ne žele otkriti, no za pretpostaviti je da se radi o za hrvatske prilike relativno velikim tvrtkama u vlasništvu poduzetničkih obitelji. Prema pouzdanim informacijama, prvi sljedeći IPO na redu mogao bi biti Atlanticov, možda već u rujnu. Tedeschijevi planove o tome odgađaju već dvije godine, no u međuvremenu su obavljene gotovo sve potrebne pripreme. Formalna odluka trebali bi donijeti ovih dana. Naravno, Templeton s time neće ništa imati, jer Atlantic već ima suvozača (ili možda pak vozača?) za tu vožnju – DEG.