Ministarstvo pravosuđa upravo je završilo jedinstvenu akciju utvrđivanja svih zastarjelih predmeta u hrvatskom pravousđu. Nakon što je od svih predsjednika sudova prikupilo podatke o broju predmeta kod kojih je na sudovima nastupila zastara, čime su prvi put detektirani svi suci kojima se vrlo često u radu događa da im predmeti zastare pa ih ne stignu riješiti presuđenjem, rezultate će ovih dana iznijeti u javnost.

Objava podataka
“Objavit ćemo podatke o zastarama, kao i rang-listu sudova koji prednjače po efikasnom radu, a na stup javnog srama stavit ćemo sudove koji se zbog neefikasnosti nalaze na začelju te liste jer su podbacili”, najavljuje ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt prve ovogodišnje poteze u svezi sa sređivanjem zaostataka sudstva. Za ilustraciju kako negativno na pojedinim sudovima suci prihvaćaju reformske zadatke navodi skandalozan podatak do kojeg je u sklopu posljednje inventure došlo Ministarstvo pravousuđa. Ministrica tvrdi da je prema najnovijem nalazu pravosudnog resora izvjesna sutkinja Općinskog suda u Rijeci zabilježila rekord od čak 1000 zastara, a o kome je riječ navodno će javnost uskoro saznati.
“Možete li zamisliti da se sucu dogodi da ima tisuća postupaka koji su završili zastarom? Upravo to smo otkrili kod sutkinje Općinskog suda u Rijeci. Napravit ću reda u pravosuđu jer reforma ne ovisi o sudbini ničije političke opcije”, poručuje Škare-Ožbolt da će stati na kraj onom dijelu sudačkog korpusa koji se ističe po velikom broju postupaka koji nakon dugotrajnog suđenja s kojim se oteže na različite načine završavaju zastarjevanjem, a ne presuđenjem.

Plan za ovrhe
Najnoviji rezultati rada sudova u 2005. godine, koje će, prema najavi ministrice također ovih dana objaviti Ministarstvo pravosuđa, ipak pokazuju da je trend u provedbi reformskih zadataka generalno dobar. To nije njezino uvjerenje nego, kako kaže, o tome svjedoče podaci da je prvi put u pravosuđu započelo smanjivanje broja zaostalih predmeta koje za 2005. iznosi 15 posto, a to smatra ohrabrujućim. Hvatanje u koštac s zastarama nakon aljkavih dugotrajnih suđenja nova je akcija koju taj resor pokreće nakon što je prošle jeseni uspješno proveo akcijski plan za ovrhe koji se posebno ticao zagrebačkog Općinskog suda. Tada je Ministarstvo pravosuđa sa zaprepaštenjem stalno ustanovljavalo da se i dalje pronalaze ovršni predmeti za koje nitko nije znao, a njihov je broj stalno rastao posebice na zagrebačkom, riječkom, zadarskom i splitskom Općinskom sudu. Tom se akcijom došlo i do podatka da ukupno na svim općinskim sudovima ima čak 63 predmeta starijih od šest godina. Za sve te i slične slučajeve ministrica kaže da je pripremila scenarij po kojem će se skraćivati postupci koji se još uvijek prosječno vode deset godina, a u ekstremnim slučajevima čak 20 ili 40 godina.
“Promijenili smo Zakon o sudovima i sada je obveza da svaki sudski postupak mora završiti u tri godine. Uskoro ćemo donijeti i Novelu Zakona o parničnom postupku koji će ograničiti mogućnost žalbe”, najavljuje ministrica. Podsjeća da su analizom slučajno odabranih predmeta na Općinskom sudu u Zagrebu našli predmete koji traju već 20 godina, a kada su pogledali koliko je puta poništena presuda na višem sudu, ispostavilo se da se to dogodilo čak 11 puta.

Kreću pravosudni inspektori

“Ministarstvo pravosuđa ima u nadležnosti nadzor nad sudovima, a maksimalno ćemo koristiti ovu zakonsku mogućnost u provedbi reforme. Mi imamo pravo pitati sud o razlozima dugotrajnosti pojedinih sudskih predmeta. Novim Zakonom o sudovima uveli smo pravosudne inspektore koji će sada imati pravo istražiti razloge dugotrajnosti pojedinih sudskih predmeta”, kaže Škare-Ožbolt.