Svi indikatori pokazuju da je profitabilnost hrvatskih banaka u padu, a taj je pad krajem 2006. i početkom ove godine dodatno ubrzan. Čak ni kada je povrat na kapital bio na maksimumu 2004. godine (veći od 16%), njegova visina nije iskakala iznad prosjeka za tranzicijske zemlje tzv. nove Europe. Pad profitabilnosti koji je uslijedio od kraja 2004. naovamo spustio je stopu povrata na kapital na razmjerno nisku razinu u europskim okvirima, a posebno u okvirima tranzicijskih zemalja (ispod 13%). Sažetak je to analize koju je jučer predstavila Hrvatska udruga banaka uputivši kritiku mjerama koje povlači Hrvatska narodna banka, a posebno ograničavanje rasta kredita na razini od 12 posto godišnje, odnosno 3 posto kumulativno u drugoj polovici 2007. godine. Zanimljivo je da u HUB-u ističu kako će unatoč padu profitabilnosti banke to preživjeti, no postavljaju pitanje hoće li ovakav nagli zaokret u dinamici kreditne aktivnosti imati negativan učinak na gospodarsku aktivnost. Osvrnuli su se i na mjere HNB-a ocijenivši ih neselektivnima i diskriminirajućima, te naglasivši da otežavaju osnovnu funkciju banaka – financijsko posredovanje.

Nadprosječan povrat
Prema povratu prije oporezivanja na aktivu, koji je u Hrvatskoj u 2005. iznosio 1,64 posto prema podacima MMF-a, hrvatske su se banke pozicionirale iznad prosjeka promatranih zemalja, koji je iznosio 1,47 posto. Najveći povrat na aktivu ostvarile su banke na tržištima u nastanku (Gana, Rusija, Armenija, Kolumbija), dok su najmanji ostvarile banke u razvijenim europskim zemljama (Njemačka, Francuska, Belgija, Austrija). Međutim, u usporedbi s europskim tranzicijskim zemljama povrat na aktivu hrvatskih banaka bio je razmjerno skroman, stoji u analizi HUB-a. Veći povrat ostvarile su banke u Mađarskoj, Letoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Poljskoj. Manje povrate od hrvatskih banaka ostvarile su banke u Litvi, Slovačkoj i Sloveniji. Prema povratu na kapital koji je u Hrvatskoj iznosio 20,2 posto u 2005., naše su se banke također pozicionirale iznad prosjeka promatranih zemalja. Promjena regulacijske politike u Hrvatskoj koja je povećala kapitalni zahtjev na temelju valutno potaknutih kreditnih rizika, tvrde u HUB-u, uzrokovala je brži pad povrata na kapital od povrata na aktivu što predstavlja tendenciju suprotnu od “normalne” koja podrazumijeva smanjenje tog omjera.

Kada se promatra omjer kamatne marže i bruto dohotka, on se ne razlikuje znatno od prosjeka tranzicijskih zemalja i nešto je veći od globalnog prosjeka. Analiza pokazuje da kroz cijelo razdoblje od 2000. do 2007. raste udjel sredstava imobiliziranih kod HNB-a pa su banke morale pronalaziti način kako kompenzirati oportunitetne troškove regulacije. Najnovija odluka o mjesečnim kvotama rasta plasmana do kraja godine podrazumijeva snažan vanjski šok u kreditnom ciklusu i ako se ostvari, to će biti najniže zabilježene stope rasta kreditnog portfelja u ovom desetljeću. Godine 2007. povrati u bankarstvu pokazuju tendenciju daljeg pada i ne očekuje se da bi se ta tendencija mogla otkloniti novim troškovnim uštedama, smatraju u HUB-u. Štoviše, administrativni limiti na rast kreditnog portfelja dodatno će zaoštriti problem.

Razina rizika
Hrvatska stoga više ne predstavlja komparativno atraktivnu lokaciju za bankovni kapital. U zemljama sa sličnom ili nižom razinom rizika (npr. Mađarska, Češka) danas se mogu ostvariti isti ili veći povrati na ulaganje bankovnoga kapitala. Dodaju kako su međunarodne usporedbe važne jer banke u čitavoj novoj Europi uglavnom posluju u sklopu međunarodnih bankovnih grupa čiji vlasnici i menadžeri žele plasirati rijedak kapital u one zemlje u kojima će on odbaciti razmjerno najveću dobit.

HUB: Mjere će se odraziti na stambene kredite

Moguća nestašica kredita odrazit će se, mišljenje je HUB-a, i na stambene kredite. Naime, bez kredita nema dovoljno kupaca za stanove, a građevinari bez prodaje ne mogu podmiriti svoje obveze što bi moglo dovesti do ciklusa neplaćanja i stečajeva. Upitno je i financiranje kapitalnih projekata u proizvodnji i poljoprivredi, smatra direktor HUB-a Zoran Bohaček, jer su neke banke u proteklih desetak dana odbile financirati velike projekte zbog ograničenja. Ako bi banke i davale kredite preko ograničenja, kamatna stopa bila bi viša za 2,5 posto ako bi banka troškove blagajničkih zapisa prebacila na klijenta.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret