Njemačka znanstvena zajednica potiče znanstvena istraživanja. Zahvaljujući i njoj njemačka sveučilišta i instituti su na dobrom glasu. Ali, razmjerno niske plaće i puno birokracije otežavaju dolazak stranih znanstvenika, prenosi Deutsche Welle. Najvažniji njemački izvor bogatstva je obrazovanje. Ali, problem je što zbog demografskog razvitka već nekoliko godina nema dovoljno znanstvenika da bi pokrili potrebe za izvrsnim mozgovima. Zato Njemačka već nekoliko godina u inozemstvu pravi promidžbu za studiranje i istraživanje na njemačkim sveučilištima i institutima. No, brojni problemi i dalje sprječavaju dolazak izvrsnih stranih znanstvenika. Tako primjerice znanstvenici na njemačkim sveučilištima zarađuju puno manje nego njihove kolege u inozemstvu, žali se predsjednik Njemačke znanstvene zajednice Matthias Kleiner:

Poboljšati menadžment
“Konkurentno plaćanje znanstvenica i znanstvenika trenutno nam ne uspijeva, postoje brojne zapreke. Tu su s jedne strane novi kolektivni ugovori na saveznoj razini i u pokrajinama, koji su različiti i koji sprječavaju mobilnost. Tu doista mora biti više moguće. Zapravo je sramota za ovu gospodarski jaku zemlju, jednu od najjačih u čitavome svijetu, da skupinu u koju polažemo sve naše nade za budućnost, sve te mlade ljude tako slabo plaćamo.”Znanstvenik s doktoratom koji na njemačkom sveučilištu vodi skupinu mladih znanstvenika zarađuje oko 4000 eura mjesečno, znanstvenici u njegovom timu dobivaju najviše 2000 eura. U Sjedinjenim Državama nerijetko dobivaju dvostruko više. Drugi veliki problem za strane znanstvenike je birokracija na njemačkim sveučilištima. Tako se primjerice mora pismeno obrazložiti zašto se nekom stranom znanstveniku daje prednost pred njemačkim. Matthias Kleiner bi i to htio promijeniti: “Jedan od ciljeva mora biti i poboljšanje kvalitete upravljanja, uopće pojam znanstveni menadžment je oblik upravljanja, menadžment posebne vrste. Znanošću se ne može upravljati kao jednim gradom ili ustanovom ili sličnim.” Zato ne čudi da u Njemačku ne dolaze najbolji međunarodni mozgovi, nego tek “druga klasa”. Njemačka obrazovna politika zacrtala si je cilj dovesti više prvorazrednih znanstvenika iz inozemstva. Osobito iz Kine je trenutno velika navala na njemačka sveučilišta. Kineski studenti u Njemačkoj mogu popuniti dva kompletna sveučilišta. Ubuduće će zato odabir stranih studenata i stranih znanstvenika biti još rigorozniji: “Naša nastojanja moraju ići u tom smjeru da ugradimo filtere kvalitete koji bolje funkcioniraju, ne toliko što se tiče studenata nego što se tiče mladih znanstvenica i znanstvenika. Tu primjerice Njemačko-kineski centar koji smo uspostavili skupa s partnerskom organizacijom u Pekingu obavlja odgovarajuću zadaću.”

Kvaliteta ostaje
Unatoč navedenim nedostacima Njemačka je posljednjih godina postala puno privlačnija stranim znanstvenicima. U inozemstvu se osobito cijeni visoku kvalitetu znanstvenih istraživanja u Njemačkoj. Da bi što više dobrih znanstvenika u inozemstvu doznalo o prednostima njemačkoga znanstvenog sustava može pomoći i Deutsche Welle kao kulturni promotor Njemačke, smatra predsjednik Njemačke znanstvene zajednice Matthias Kleiner: “Njemački znanstveni sustav je vrlo jak. Mi smo naravno u opasnosti da previše kukamo, da s njemačkom znanošću stvari ne stoje dobro. Ali, ovdje postoji izvrsna znanost i o tomu informirati svijet, mislim da bi to bila već velika pomoć.”