Istraživanje KPMG Internationala, jednog od vodećih društava koje koordinira globalnu mrežu tvrtki koje pružaju profesionalne usluge revizije, poreznog i financijskog savjetovanja, pokazalo je kako su troškovi banaka u vezi sa sprječavanjem pranja novca znatno porasli u posljednje tri godine što je potaknuto promjenama zakona, ali i većih rizika koji se javljaju na tržištima u razvoju. Prosječna prevencija pranja novca skočila je 58 posto u posljednje tri godine što je više od predviđanja napravljenom od 224 banke koje su realnim prosjekom smatrali skok od 43 posto. Najveći skok imaju sjeverno američke banke, i to čak 71 posto veći od prosjeka. Riječ je o prikrivanju ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivičnih radnji radi uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja. Pitanje pranja novca je integralno povezano s problemima korupcije, organiziranog kriminala, financijske prevare, šverca i drugih krivičnih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posljedice ako se ne rješava na adekvatan način. Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit može dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloporabe ekonomskih sistema. Nakon 11. rujna Velika Britanija i ostale zemlje pooštrile su zakone koji se tiču pranja novca, a sve u svrhu prevencije od “financijskog terorizma”. Povećano motrenje prisililo je banke da više sredstava ulože na ojačavanje zakona koji se tiču zabrane pranja novca, a čiji bi godišnji volumen mogao narasti i na jedan bilijun dolara. Britanski državni fond je izjavio početkom godine kako će pojačati sve napore kako bi zatvorio sve fondove za koje se utvrdi teroristička aktivnost trgovanja i pranja novca. Do sada je zatvoreno gotovo 200 bankovnih računa povezanih s teroristima, a kriminalnim grupama je u godini dana zaplijenjeno oko 191 milijun dolara. Nove smjernice za kreditne institucije (banke, štedne banke, stambene štedionice) i kreditne unije pripremila je i Hrvatska narodna banka, koja ih je ujedno pozvala na javnu raspravu o radnom nacrtu smjernica do kraja rujna.
Istraživanje KPMG-a otkriva da su izdvajanja najviše povećale sjevernoameričke banke, i to čak 71 posto
Istraživanje KPMG Internationala, jednog od vodećih društava koje koordinira globalnu mrežu tvrtki koje pružaju profesionalne usluge revizije, poreznog i financijskog savjetovanja, pokazalo je kako su troškovi banaka u vezi sa sprječavanjem pranja novca znatno porasli u posljednje tri godine što je potaknuto promjenama zakona, ali i većih rizika koji se javljaju na tržištima u razvoju. Prosječna prevencija pranja novca skočila je 58 posto u posljednje tri godine što je više od predviđanja napravljenom od 224 banke koje su realnim prosjekom smatrali skok od 43 posto. Najveći skok imaju sjeverno američke banke, i to čak 71 posto veći od prosjeka. Riječ je o prikrivanju ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivičnih radnji radi uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja. Pitanje pranja novca je integralno povezano s problemima korupcije, organiziranog kriminala, financijske prevare, šverca i drugih krivičnih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posljedice ako se ne rješava na adekvatan način. Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit može dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloporabe ekonomskih sistema. Nakon 11. rujna Velika Britanija i ostale zemlje pooštrile su zakone koji se tiču pranja novca, a sve u svrhu prevencije od “financijskog terorizma”. Povećano motrenje prisililo je banke da više sredstava ulože na ojačavanje zakona koji se tiču zabrane pranja novca, a čiji bi godišnji volumen mogao narasti i na jedan bilijun dolara. Britanski državni fond je izjavio početkom godine kako će pojačati sve napore kako bi zatvorio sve fondove za koje se utvrdi teroristička aktivnost trgovanja i pranja novca. Do sada je zatvoreno gotovo 200 bankovnih računa povezanih s teroristima, a kriminalnim grupama je u godini dana zaplijenjeno oko 191 milijun dolara. Nove smjernice za kreditne institucije (banke, štedne banke, stambene štedionice) i kreditne unije pripremila je i Hrvatska narodna banka, koja ih je ujedno pozvala na javnu raspravu o radnom nacrtu smjernica do kraja rujna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu