Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu trebao je u potpunosti zaživjeti za nepunih mjesec dana, do kad su svi radnici trebali imati posebnu zdravstvenu iskaznicu i pripadajućeg liječnika medicine rada kako bi se osigurala prevencija, praćenje i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Provedba zakona, međutim, ni izdaleka nije započela naprosto stoga što je nemoguća – nema ni doktora medicina rada niti novca za skupu provedbu drugih odredbi zakona. Vlada stoga odmah nakon izbora, kako doznajemo, planira povećati stopu doprinosa kojeg će poslodavci morati uplaćivati za osiguranje zaštite na radu, čime će prekršiti dogovor sa socijalnim partnerima na osnovi kojeg je zakon izglasan. Također će se raspisati nove specijalizacije medicine rada, no mreža ordinacija neće se popuniti još godinama. Navedenim zakonom predviđa se osnivanje novog Zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite na radu koji bi trebao sklapati ugovore s doktorima medicine rada. Prije toga treba utvrditi mrežu doktora, standarde i normative liječenja te plan zdravstvene zaštite, a specijalisti medicine rada osim pregleda za utvrđivanja radne sposobnosti trebaju pratiti zdravstveno stanje radnika, vršiti preventivne preglede, pružati prvu pomoć na mjestu rada, pratiti i analizirati ozljede na radu i profesionalne bolesti, ali i ocjenjivati uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika. Prvi i najveći problem je daleko premali broj specijalista medicine rada koji su prije desetak godina praktički ukinuti kao nepotreban relikt socijalizma. 1996. godine ukinuta je i specijalizacija medicine rada, tako da su i preostali specijalisti prosječno stari više od pedeset godina. U Hrvatskoj su danas ostala 164 specijalista medicine rada koji bi trebali provoditi zdravstvenu zaštitu 1,5 milijuna zaposlenih.