Ministar zdravstva Neven Ljubičić sazvao je za petak sastanak s direktorom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslavom Bergmanom te dobavljačima lijekova kako bi se utvrdilo na koji način će se podmiriti dug, odnosno raspodijeliti novac od rebalansa državnog proračuna. Naime, zdravstvo je u rebalansu dobilo 1,74 milijarde kuna, od čega će se 1,2 milijarde kuna iskoristiti za saniranje dospjelih dugova (starijih od 120 dana).

Dugovi za bolovanja
Ostatkom bi se trebalo osigurati plaćanje dugova za bolovanja i porodiljne naknade te još nekih obveza koje je HZZO ugovorio upravo računajući na pretakanje sredstava. Iduću godinu Zavod će dočekati na nuli, što se nije dogodilo godinama, no od rebalansa će se osladiti samo dobavljači lijekova. Drugi dobavljači potrošnog materijala, prehrambenih namirnica i energenata neposredne koristi neće imati, posebice oni koji posluju sa županijskim bolnicama, osim ako im županije kao vlasnici ne dodijele ponešto rebalansa iz vlastite blagajne. Dospjeli dug za lijekove iznosi upravo 1,2 milijarde koliko je Vlada namijenila za sanaciju. Istodobno dobavljači lijekova vrše najveći pritisak na Vladu, a imaju i čime jer je opskrba lijekova krucijalna za funkcioniranje bolnica. U nekim situacijama ništa manje važni su struja ili kruh, no za razliku od lijekova njih ne prodaju strane i moćne kompanije koje svoje tržište mogu potražiti i preko granice. Doduše, ukupan dug malim dobavljačima bolnica ne premašuje tristotinjak milijuna kuna, što bi si Vlada možda i mogla priuštiti.

Prenapuhan balon
Ovo je jedna od najvećih sanacija zdravstva koja je poput prijašnjih uslijedila tek pošto se balon napuhao do pucanja, zaprijetivši socijalnim nemirima. U razdoblju od 2000. do 2005. godine provedeno je ukupno pet sanacija u ukupnoj vrijednosti 4,26 milijarde kuna. Posljednji put zdravstvu je znatniji novac za pokrivanje dugova dodijeljen 2002. godine kad je ministar bio Andro Vlahušić. Tada je uz jamstvo Ministarstva financija Vlada ovlastila HZZO za podizanje kredita kod poslovnih banaka u iznosu od 820 milijuna kuna. Vlahušić podsjeća da su tim sredstvima plaćena dugovanja prema svim dobavljačima starija od 150 dana za ustanove bolničke i primarne zdravstvene zaštite, uključujući i obveze prema zaposlenima. “Raspodjelu smo izvršili tako da su nam sve ustanove i svi dobavljači prikazali svoje potraživanja. Podržavam rebalans, no loše će biti ako se dugovi podmire samo veledrogerijama jer će to za neke druge dobavljače značiti ključ u bravu”, ističe Vlahušić. Iako se potez Vlade čini velikodušnim, valja podsjetiti da je zdravstvo ovim rebalansom dobilo ono što mu pripada. Naime, HZZO godišnji prihod ostvaruje od doprinosa, administrativnih pristojbi, dopunskog osiguranja, ugovora s drugim zemljama, te državnog proračuna koji treba uplaćivati sredstva za sve koji nisu u stanju uplaćivati doprinos – djecu, nezaposlene, poljoprivrednike i korisnike socijalne pomoći. Godišnje prihod iznosi oko 17,8 milijardi kuna, a proračun Zavoda za ovu godinu je 16,8 milijardi. Osim toga, proračun za lijekove za ovu godinu težak je oko 2,3 milijarde kuna, a prošle godine za lijekove su utrošene 3,2 milijarde kuna.