EN DE

Sve više poznatih Hrvata na baušteli

Autor: Božica Babić
15. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Stanogradnja je vrijedna nekoliko milijardi kuna i sve više privlači bivše sportaše, političare, pjevače, zabavnjake, ali i razne tvrtke

Graditeljski bum koji je posljednjih godina zahvatio mnoge urbane sredine zbog enormnog nedostatka stambenih kvadrata, i to posebno evidentnog u metropoli, (ne)očekivano je isprovocirao mnoge domaće pojedince i tvrtke da i oni privremeno (a možda i na dulje staze) “zaplivaju” vodama tog očigledno unosnog biznisa. Ako se stanogradnji okrenula čak i jedna Ingra, kompanija iza koje stoji gotovo polustoljetna tradicija prepuna prestižnih referenci pobranih na svjetskim tržištima, zarađenih isključivo izgradnjom vrlo zahtjevnih infrastrukturnih objekata megagabarita ili pak jedna od najvećih kemijskih industrija u nacionalnim okvirima kao što je osječka Saponia, onda nije iznenađujuće što tom izazovu nisu mogli odoljeti ni pojedinci iz svijeta estrade, sporta, politike… Za ukupnu situaciju, odnosno ilustraciju, zbivanja koja se unatrag nekoliko godina događaju u području stanogradnje, znakovit je i zanimljiv upravo slučaj osječke Saponije, inače u vlasništvu hercegovačko-hrvatskog poduzetnika Mirka Grbešića (vlasnika još i Maraske, Koestlina, Brodomerkura te širokobriješkog Mepasa). Naime, kako su početkom ove godine objavili lokalni mediji, Saponia je zbog modernizacije pogona za proizvodnju mirisa odlučila napustiti jednu lokaciju, vrlo atraktivnu, jer je smještena u samom središtu Donjega grada. Ta je najava izazvala poplavu interesa među tamošnjim graditeljima. Na području Osječko-baranjske županije registrirano je 345 graditeljskih tvrtki i njihov golemi interes za kupnju zemljišta bio je dovoljan razlog za iskorak Saponije u graditeljske sfere. Projekt je nazvan Mursa moderna, investicija je zaokružena na pet milijuna eura, a predviđena je izgradnja stotinjak stanova čijim je stanarima useljenje obećano do kraja aktualne godine. U Saponiji su izračunali da na osnovi milijuna uloženih u tu investiciju mogu očekivati dobit od 20-25 posto. I baš u tom detalju skriva se sva istina naglo razbuktalog interesa mnogih manje ili više slavnih Hrvata koji su odjednom shvatili kako je graditeljstvo najbolji izbor za ulaganje kapitala koji su u međuvremenu zaradili baveći se profesionalno sportom, šou-biznisom, trgovinom ili politikom. Naime, spomenuta visina profita koji stanogradnja jamči investitorima s obzirom na neutaženu glad za vlastitim krovom, jedini je razlog interesa za tu djelatnost. On buja iz godine u godinu jer zanemariva su područja na kojima je moguća tako brza i visoka oplodnja kapitala kao u stanogradnji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

2,8 milijardi kuna
Prema podacima koje iznosi Državni zavod za statistiku, vrijednost radova izvođača koji zapošljavaju pet i više radnika za 2005. godinu u području stanogradnje iznosila je 2,8 milijardi kuna, od kojih se čak 39 posto odnosilo na stambene objekte izgrađene na zagrebačkom području. Tako je Goran Ivanišević milijune inkasirane na teniskim terenima prije koju godinu odlučio investirati u stambene zgrade na splitskim destinacijama dok je njegov nogometni kolega Goran Vlaović izabrao livade nadomak zagrebačkog mora, na obalama Jaruna. U stanogradnju su zaplovili i estradnjaci: Neno Ninčević, ali i Zlatko Pejaković čija višekatnica, smještena na sjevernoj polovici Selske ceste, upravo dobiva svoju završnu šminku. Još je nepoznanica jesu li uz Pejakovića u gradnju investirali i njegovi prijatelji, isključivo za vlastite potrebe kako je Zlatko prozborio jednom prigodom ili će tih tisuću kvadrata ipak završiti na slobodnom tržištu. Ivić Pašalić, vjerojatno najprozivaniji političar od 2000. godine, kojemu su mnogi pokušali staviti etikete grijeha raznih naravi prisjećajući se njegovih godina i specijalnih angažmana na Pantovčaku za mandata prvog predsjednika, no nitko od pokušaja dalje nije odmakao i doktoru nije dokazana nijedna pogreška, privodi završnici svoj prvi stambeni projekt smješten na Odranskoj zavrtnici. Na 40.000 kvadrata podignuto je 340 stanova, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 20 milijuna eura. Navodno ne vlastitih nego odreda kreditnih jer je banka prepoznala kvalitetu investicije. Hoće li stanari niskoenergetskog naselja biti zadovoljni kvalitetom gradnje, znat će se krajem godine za kada je planirano useljenje, no Pašalić je, može se čuti u odranskim kafe-barovima, kod domicilnog stanovništva položio ispit s najvećom ocjenom. Učinio je korak koji većina investitora zaboravlja.

Graditeljski bum koji je posljednjih godina zahvatio mnoge urbane sredine zbog enormnog nedostatka stambenih kvadrata, i to posebno evidentnog u metropoli, (ne)očekivano je isprovocirao mnoge domaće pojedince i tvrtke da i oni privremeno (a možda i na dulje staze) “zaplivaju” vodama tog očigledno unosnog biznisa. Ako se stanogradnji okrenula čak i jedna Ingra, kompanija iza koje stoji gotovo polustoljetna tradicija prepuna prestižnih referenci pobranih na svjetskim tržištima, zarađenih isključivo izgradnjom vrlo zahtjevnih infrastrukturnih objekata megagabarita ili pak jedna od najvećih kemijskih industrija u nacionalnim okvirima kao što je osječka Saponia, onda nije iznenađujuće što tom izazovu nisu mogli odoljeti ni pojedinci iz svijeta estrade, sporta, politike… Za ukupnu situaciju, odnosno ilustraciju, zbivanja koja se unatrag nekoliko godina događaju u području stanogradnje, znakovit je i zanimljiv upravo slučaj osječke Saponije, inače u vlasništvu hercegovačko-hrvatskog poduzetnika Mirka Grbešića (vlasnika još i Maraske, Koestlina, Brodomerkura te širokobriješkog Mepasa). Naime, kako su početkom ove godine objavili lokalni mediji, Saponia je zbog modernizacije pogona za proizvodnju mirisa odlučila napustiti jednu lokaciju, vrlo atraktivnu, jer je smještena u samom središtu Donjega grada. Ta je najava izazvala poplavu interesa među tamošnjim graditeljima. Na području Osječko-baranjske županije registrirano je 345 graditeljskih tvrtki i njihov golemi interes za kupnju zemljišta bio je dovoljan razlog za iskorak Saponije u graditeljske sfere. Projekt je nazvan Mursa moderna, investicija je zaokružena na pet milijuna eura, a predviđena je izgradnja stotinjak stanova čijim je stanarima useljenje obećano do kraja aktualne godine. U Saponiji su izračunali da na osnovi milijuna uloženih u tu investiciju mogu očekivati dobit od 20-25 posto. I baš u tom detalju skriva se sva istina naglo razbuktalog interesa mnogih manje ili više slavnih Hrvata koji su odjednom shvatili kako je graditeljstvo najbolji izbor za ulaganje kapitala koji su u međuvremenu zaradili baveći se profesionalno sportom, šou-biznisom, trgovinom ili politikom. Naime, spomenuta visina profita koji stanogradnja jamči investitorima s obzirom na neutaženu glad za vlastitim krovom, jedini je razlog interesa za tu djelatnost. On buja iz godine u godinu jer zanemariva su područja na kojima je moguća tako brza i visoka oplodnja kapitala kao u stanogradnji.

2,8 milijardi kuna
Prema podacima koje iznosi Državni zavod za statistiku, vrijednost radova izvođača koji zapošljavaju pet i više radnika za 2005. godinu u području stanogradnje iznosila je 2,8 milijardi kuna, od kojih se čak 39 posto odnosilo na stambene objekte izgrađene na zagrebačkom području. Tako je Goran Ivanišević milijune inkasirane na teniskim terenima prije koju godinu odlučio investirati u stambene zgrade na splitskim destinacijama dok je njegov nogometni kolega Goran Vlaović izabrao livade nadomak zagrebačkog mora, na obalama Jaruna. U stanogradnju su zaplovili i estradnjaci: Neno Ninčević, ali i Zlatko Pejaković čija višekatnica, smještena na sjevernoj polovici Selske ceste, upravo dobiva svoju završnu šminku. Još je nepoznanica jesu li uz Pejakovića u gradnju investirali i njegovi prijatelji, isključivo za vlastite potrebe kako je Zlatko prozborio jednom prigodom ili će tih tisuću kvadrata ipak završiti na slobodnom tržištu. Ivić Pašalić, vjerojatno najprozivaniji političar od 2000. godine, kojemu su mnogi pokušali staviti etikete grijeha raznih naravi prisjećajući se njegovih godina i specijalnih angažmana na Pantovčaku za mandata prvog predsjednika, no nitko od pokušaja dalje nije odmakao i doktoru nije dokazana nijedna pogreška, privodi završnici svoj prvi stambeni projekt smješten na Odranskoj zavrtnici. Na 40.000 kvadrata podignuto je 340 stanova, a ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 20 milijuna eura. Navodno ne vlastitih nego odreda kreditnih jer je banka prepoznala kvalitetu investicije. Hoće li stanari niskoenergetskog naselja biti zadovoljni kvalitetom gradnje, znat će se krajem godine za kada je planirano useljenje, no Pašalić je, može se čuti u odranskim kafe-barovima, kod domicilnog stanovništva položio ispit s najvećom ocjenom. Učinio je korak koji većina investitora zaboravlja.

Pašalić i Kerum
Prije prve lopate anketom je saznao da Odri treba vrtić, ljekarna, restorane, trgovine, još neke prateće sadržaje te prvo funkcionalno dječje igralište. Stanogradnji nije odolio ni kontroverzni splitski trgovac, a od nedavno i hotelijer Željko Kerum. Nakon gradnje na obali, gdje među ostalim predviđa i 325 stanova na Poljudu 3 vrijednih oko 35 milijuna eura, od kojih je dio namijenjen za branitelje i invalide, Kerum s Anđelkom Lekom, većinskim vlasnikom HUP-a Zagreb, priprema i megaprojekte za osvajanje stambeno-poslovnih te hotelskih kvadrata između Bundeka i Muzeja suvremenih umjetnosti na zemljištu površine veće od 21,4 hektara. Stariji brat Zdravko Mamić odustao je od gradnje nebodera na križanju Vukovarske i Lučićeve ulice, a u graditeljski zahvat krenuo je njegov mlađi brat Zoran. Ako doista realizira sve projekte o kojima se priča na “špici”, a ponešto su minulih tjedana prenijeli i mediji, mlađi Mamić, inače sportski direktor NK Dinama, svrstat će se u sam vrh nove generacije graditeljske branše iznikle iz javnog miljea. Na tri destinacije, smještene u elitnim sjevernim dijelovima metropole, ukupne površine iznad 13.000 četvornih metara Zoran Mamić navodno planira, odnosno dio već gradi, osam urbanih vila na Pantovčaku, sedam na Perjavici nadomak Gajnica te još 15 u podsljemenskoj zoni, a ima ambiciju za godinu i pol dana krenuti u investiciju iza koje stoji 800 stanova na području Velike Gorice. Uz to, odlučio je u Staroj Novalji na dvije lokacije velike po 1000 m2 podignuti nekoliko luksuznih apartmana. Premda još nije završio prodaju, kako je sam nazvao, elitnog naselja Hoto ville smještenog u industrijskoj zoni Sveta Nedelja, Tomo Horvatinčić cilja na novu investiciju stambeno poslovnog sadržaja u samom srcu metropole, na Cvjetnom trgu. Budući da za protivnike ima javnost i Pravoslavnu crkvu, a za partnera Radeljaka, nemoguće je predvidjeti tko će koga matirati. Hoće li konačno pobijediti civilno društvo ili opet krupni kapital uz potporu politike, odnosno Bandića.

Autor: Božica Babić
15. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close