Prema riječima Miguela Ordoneza, guvernera španjolske središnje banke, zemlje Europske monetarne unije godinama se nisu mogle podičiti tako uvjerljivim (svijetlim) ekonomskim perspektivama poput današnjih, koje s jedne strane karakteriziraju relativno visoke stope gospodarskog rasta, ali i još uvijek gotovo benigna stopa inflacije s druge strane. A netom objavljene brojke nedvojbeno idu u prilog toj tezi, osobito kada su u pitanju stavovi monetarnih vlasti, budući je stopa inflacije u svibnju iznosila 1,9 posto, zadržavši se (deveti mjesec zaredom) ispod razine od 2 posto, definirane od strane Europske središnje banke kao svojevrsnog praga tolerancije. Pa ima li bolje uvertire u aktivnosti na kontinentalnim tržištima kapitala? Zapravo i – ima. Jer njemački IfW institut iz Kiela (jedan od pet odabranih kojima se za savjet obraća i Vlada), jučer je pak objavio pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza, podigavši projiciranu stopu gospodarskog rasta za ovu godinu sa 2,8 posto na 3,2 posto (te sa 2,4 na 2,7 posto za iduću godini), najavljujući na neki način kulminaciju ekonomske ekspanzije, takvog intenziteta posljednji puta viđenu još 2000. godine. A u takvim okolnostima, ulagačima, ohrabrenima pritom i nadasve pozitivnim razvojem događaja na Wall Streetu, nije bilo nimalo teško prometnuti se u izrazite optimiste. Njihova je aktivnost tijekom jučerašnje trgovine polučila impresivne rezultate u kategoriji izvedbe vodećih europskih burzovnih indeksa. Uostalom, konstatacija koju je FED plasirao u svojoj “bež knjizi” (Beige Book), ističući kako intenziviranje ekonomske aktivnosti nije potaknulo i rast inflacije, napokon je ohladila tržište obveznica, zaustavivši divljanje dugoročnih kamatnih stopa i vrativši optimiste u većem broju na Wall Street. Među prvim vijestima koje je trebalo probaviti bio je vlastima vjerojatno zastrašujući skok industrijske proizvodnje u Kini, koja je u svibnju porasla za 18,1 posto (uvelike nadmašivši konsenzus od 17 posto). Što automatski povlači i veću vjerojatnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa, a takav scenarij za poveći broj kompanija ovisnih o potražnji iz Kine ni u kom slučaju nije poželjan.

Međutim, priča poprima sasvim drugačije obrise kada se uzme u obzir “ples na žici” kineskih vlasti, koje ni pod koju cijenu ne žele vidjeti reprizu ranije viđenog kaosa na domaćem tržištu kapitala. Tome, barem kada su u pitanju dionice rudarskih kompanija, svakako valja pridodati i oporavak na tržištu metala, dijelom i uslijed najavljenog štrajka u Čileu, zbog čega su rudari odigrali zapaženu ulogu u uvjetima potpune dominacije optimista, s Antofagastom (+2,2 posto) na čelu ljestvice dobitnika. Idiličnu sliku resources segmenta upotpunili su naftaši, obilato koristeći neočekivani pad stope iskorištenosti kapaciteta američkih rafinerija, zbog kojega su cijene WTI sirove nafte zakucale na prag granice od 67 dolara po barelu (na korak do ovogodišnjeg rekorda). Na krilima očekivanja o povećanom uvozu naftnih derivata za potrebe američkog tržišta, najbolji je posao napravio Total, najveći europski prerađivač, ostvarivši rast cijene dionica od 2,2 posto (i opasno se primaknuvši all-time-high rezultatu). Klizanje stopa prinosa na obveznice napokon je donijelo i toliko željeni predah građevinskoj industriji, a u uvjetima rasprostranjenog rasta najviše je profitirala Acciona, s rastom od 2,7 posto, a iznad prosječnu su izvedbu svojim fanovima upriličili i Bouygues (+1,8 posto), Holcim (+1,6 posto) te Lafarge (+2,1 posto). Zato je prava katastrofa zadesila Sanofi-Aventis, nakon što je američka FDA blokirala plasman lijeka Zimulti, pravdajući svoju odluku povećanim rizikom od suicida. Riječ je o lijeku koji se u Europi prodaje pod nazivom Acomplia, a tijekom kliničkih istraživanja je podigao popriličnu prašinu, jer se najavljivao kao uspješan lijek za prekomjernu težinu, ali i učinkovito sredstvo za odvikavanje od pušenja. Stoga ne čudi da je najnovije razočaranje, osobito u usporedbi s nominalno ogromnim potencijalom, srušilo dionice francuskog diva u minus od čak 8 posto.

Credit Suisse u plusu 1,3 posto

Kako je najnovijim razvojem događaja velika izloženost američkom tržištu postala prednost, a ne hendikep, izvoznici su privlačili veliku pozornost kupaca, baš kao i segment financijskih usluga, s bankama koje su se oporavljale od višednevne likvidacije u glavnoj ulozi. Optimizam nije zaobišao čak niti Credit Suisse (+1,3 posto) i UBS (+1,2 posto), premda je švicarska središnja banka podigla ključnu kamatnu stopu na 2,5 posto, odnosno, na najvišu razinu od rujna 2001. godine.