Iza Slobodne zone Osijek d.o.o. (SZO) najuspješnija je poslovna godina od njezina osnutka. Ostvaren je prihod od ukupno 4,09 milijuna kuna ili gotovo 600.000 kuna više nego je zacrtano prvobitnim planom. Takva realizacija istovremeno predstavlja i dobit SZO-a za prošlu godinu. Upravu kojoj je od lani na čelu Željko Mandić raduje činjenica kako su nakon započete konsolidacije još 2004. godine uslijedile kvalitetnije i povećane poslovne aktivnosti iako se investicijski zahvati ostvaruju po usporenom planu zbog nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Prošle godine sklopljeno je 18 novih ugovora s korisnicima, a riječ je većinom o društvima koji na prostoru SZO-a skladište svoju robu. Takvih je oko 50. Istovremeno se na popisu aktivnih korisnika nalazi i šest proizvodnih tvrtki koje direktno upošljavaju više od 1000 radnika dok je indirektno riječ o 5000 osoba koje rade u sustavu Benettona, i to s približno 50 kooperanata diljem Hrvatske. Upravo je ta tvrtka lani ostvarila i izvoz od 1,1 milijarde kuna što joj je priskrbilo epitet najvećeg izvoznika Osječko-baranjske županije i sedmog u Hrvatskoj. U odnosu na ostalih 12 slobodnih zona u Hrvatskoj, osječka se prema podatcima Ministarstva gospodarstva nalazi na drugom mjestu prema svim pokazateljimamod broja zaposlenih preko ukupnih ulaganja koja su dosegnula oko 400 milijuna kuna pa sve do iskorištenih povlastica u gotovo 67-postotnom iznosu. Na popisu novih proizvodnih korisnika od lani je tvrtka Benetton – Istria i litavska tvrtka Arvi koja, kako je već poznato, ondje planira izgraditi tvornicu, odnosno mješaonicu mineralnih gnojiva. Taj projekat, prema određenim projekcijama, Litavce će stajati oko 120 milijuna kuna, a nakon njegova dovršetka u Osijeku bi se trebalo godišnje proizvoditi između 120.000 i 130.000 tona mineralnoga gnojiva.

Iako nosi radni naziv “tvornica”, u SZO-u će biti lociran sofisticiran oblik mješaonice baziran na američkoj tehnologiji u koju će se gnojivo riječnim putem dovoziti na doradu. Potrebne komponente za proizvodnju i preradu mineralnoga gnojiva, fosfor i kalij, stizat će iz Bjelorusije i Ukrajine dok će se dušična komponenta dopremati iz Azotare Pančevo u Srbiji, a koju je lani kupila grupa Arvi za 13 milijuna eura. S Arvijem bi se u SZO-u trebalo otvoriti i oko 60 novih radnih mjesta. SZO, kako je istaknuo Mandić, pregovara i s tvrtkom Etanol Croatia o realizaciji projekta bioetanola iz sirovinske osnove kukuruza. Zbog problema vezanih uz vlasništvo nad zemljištem, koji se “vuku” još iz prijašnjih godina, u 2006. godini Slobodna zona Osijek realizirala je tek dvije investicije u infrastrukturnom smislu – izgrađena je transformatorska stanica kapaciteta 1000 kW i montažna hala od 600 četvornih metara, a na popisu neispunjenih ostala je izgradnja sanitarno-fekalne kanalizacije i postavljanje videonadzora nad cijelim prostorom Zone. Unatoč svemu, poslovni rezultati ostvareni prošle godine tek se djelomično mogu uspoređivati s prethodne dvije jer su one bile opterećene, kako tumače u Upravi SZO-a, raščišćavanjem mnogih pozicija i korištenjem subvencioniranih sredstava. Drže stoga kako će se kvalitetnije moći osvrnuti na 2006. i usporediti je s planom 2007. godine koji je postavljen, kako smatraju, na potpuno realnim osnovama.