U Vladi za ovu godinu očekuju usporavanje realnog gospodarskog rasta na 2,3 posto, a dogodine ga vide na 2,1 posto. U prvom polugodištu godine rast je bio nešto manji od dva posto (2,2 u prvom kvartalu te 1,7 u drugome), a službena procjena za treći kvartal krajem ovog tjedna će, prema svemu sudeći, pokazati osjetno jači rast.
Prema kretanju CEIZ indeksa poslovnog ciklusa zagrebačkog Ekonomskog Instituta, u tri ljetna mjeseca godišnja bi stopa mogla iznositi 2,5 posto, dok model brze procjene Hrvatske narodne banke upućuje i na nešto jače ubrzanje – na tri posto, s 1,7 u drugom kvartalu.
Fiskalna pravila: forma i sadržaj
Sve u svemu, Vladina procjena rasta za 2026. čini se realnom, a takvima se više-manje ocjenjuju i projekcije za 2027., iako uz nešto izraženije negativne rizike. Na tim projekcijama, dio kojih je i očekivano usporavanje inflacije s 4,5 na 2,7 posto, Vlada je temeljila i prijedlog državnog proračuna, a kritike su i ovaj put ponajprije usmjerene na rashodnu stranu. Tako i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP) u svom prošlotjednom očitovanju ističe da glavni fiskalni rizik proizlazi iz mogućeg probijanja plana proračunskih rashoda.
“Unatoč konzervativnim projekcijama prihoda i najavama usporavanja rashodne dinamike, dosad su rashodi uglavnom premašivali planirane iznose (osim u 2025.)”, upozorili su iz tog stručnog tijela kojim predsjeda Sandra Krtalić. Rast rashoda, osobito onih za socijalne naknade i zaposlene, uz smanjenje investicijskih rashoda, upućuje na potrebu pažljivijeg praćenja strukture javne potrošnje, kažu. Tu posebno apostrofiraju trajne rashodne obveze države koje dugoročno mogu dodatno suziti raspoloživi fiskalni prostor.
Subotnji dogovor Vlade i sindikata javnih službi o povećanju osnovice plaća za kumulativno četiri posto (3% od siječnja i 1% od kolovoza) te o dodatku za prehranu (od travnja 30 eura, a od listopada 50) samo je potvrdio da će se kod rashoda za zaposlene opet probiti inicijalni plan, ali ministar financija Tomislav Ćorić uvjeren je da će deficit opće države ostati u okvirima projiciranih 2,9 posto BDP-a.
No, uz potrebu preispitivanja dinamike i strukture rashoda te učinkovitosti javne potrošnje, u PFP-u ističu i da “formalno zadržavanje manjka ispod tri posto BDP-a samo po sebi nije dovoljno jamstvo usklađenosti s europskim fiskalnim okvirom”. I u pogledu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u upozoravaju da u ocjeni održivosti javnih financija treba jasno razlučiti učinke nominalnog BDP-a i inflacije od stvarne provedbe fiskalne konsolidacije.
HUP-ove primjedbe
O planu proračuna potkraj tjedna očitovali su se i iz Hrvatske udruge poslodavaca koja je obično izravnija i oštrija u porukama. Uz plan prihoda, ističu kako planirani 5-postotni rast onih od poreza prati očekivani nominalni rast BDP-a, no rast doprinosa od 7,4 posto smatraju prilično ambicioznim, pozivajući se na projicirani rast bruto plaća od čak 6,5 posto i zaposlenosti od tek 0,8 posto.
“Očekuje se i rast produktivnosti od oko 1,5 posto, iako poslovne investicije usporavaju, a produktivnost po satu posljednjih godina raste osjetno sporije od prosjeka Unije”, kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Dodaje kako najveći pritisak na proračun i dalje vrše trajno postavljeni tekući rashodi.
U pogledu naknada građanima koje ukupno rastu za 6,9 posto (ili za 940 milijuna eura) u HUP-u podsjećaju na Registar stanovništva koji bi već 2027. trebao omogućiti bolje ciljanje socijalnih prava prema stvarnom dohodovnom i imovinskom statusu. Vezano uz masu plaća, pak, navode da se od 2021. ona udvostručila, a razina tih rashoda od 13,5 posto BDP-a treća je najviša u EU, i to “bez mjerljivog skoka učinkovitosti javne uprave”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu