EN DE

Scott Cohen: Glazba je pomogla da tehnološke kompanije zarade milijarde dolara, ali kome ide taj novac?

Autor: Native tim PD
16. studeni 2026. u 14:52
Podijeli članak —
Scott Cohen je jedan od najutjecajnijih vizionara digitalne glazbene industrije/Privatni album

Digitalni glazbeni servisi i tehnološke kompanije izgradili su milijarde dolara vrijedne poslovne modele na glazbi, no autori i izvođači čiji rad omogućuje njihov uspjeh dobivaju tek mali dio vrijednosti koju stvaraju. Može li se to promijeniti?

Scott Cohen jedan je od najutjecajnijih vizionara digitalne glazbene industrije. Suosnivač je The Orcharda, kompanije koja je revolucionirala globalnu distribuciju nezavisne glazbe, bivši direktor za inovacije Warner Music Groupa i suosnivač platforme Jukebox (JKBX). Danas je izvršni predsjednik i suosnivač Reinvent Music Groupa sa sjedištem u Londonu.

Uoči jednog od najiščekivanijih predavanja na ovogodišnjoj Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji u Zagrebu, Scott Cohen otvara pitanje koje bi moglo promijeniti budućnost glazbene industrije: zašto autori i izvođači, čija glazba stvara milijarde dolara vrijednosti, ne sudjeluju i u financijskom uspjehu kompanija koje na njoj grade svoje poslovanje?

Ovaj pionir i vizionar digitalnog glazbenog biznisa najavljuje novu veliku transformaciju industrije, u kojoj autorske naknade više neće biti krajnja granica zarade, nego tek početak. Tko će u budućnosti ubirati najveći dio vrijednosti glazbe i kako bi se pravila igre mogla promijeniti, otkrit će u svojem predavanju na MAK konferenciji u četvrtak 19. studenog.

Tehnološke kompanije i digitalni glazbeni servisi izgradili su velike poslovne sustave temeljene na glazbi. Prepoznaju li u potpunosti vrijednost koju za njih stvaraju autori i izvođači?

Još ne, i upravo je to problem. U glazbenoj industriji postoji jaz u raspodjeli vrijednosti koji i dalje pogađa izvođače, skladatelje i nositelje prava. Glazbena industrija vrlo je uspješna u pretvaranju kreativnog rada autora i izvođača u značajne financijske prinose, ali oni ne sudjeluju nužno u vrijednosti tehno-kompanija, platformi i servisa koju pomažu stvoriti. Danas smo skloni svoditi vrijednost pjesme na naknadu koju ona generira, ali ta naknada predstavlja samo mali dio njezine komercijalne vrijednosti. Velik dio preostale vrijednosti ostvaruju kompanije koje su na toj glazbi izgradile svoje poslovanje.

Samo u prvoj polovici ove godine u poslovnim subjektima povezanima s glazbom najavljene su ili realizirane financijske transakcije vrijedne više od 16 milijardi dolara. Sudjeluju li glazbenici u toj vrijednosti?

Izvođači, skladatelji i nositelji prava čija glazba pomaže omogućiti poslovanje tih kompanija uglavnom su ostali izvan tih transakcija. Oni i dalje primaju naknade od iskorištavanja glazbenih prava, ali ne sudjeluju u široj financijskoj vrijednosti koja se stvara.

„Danas smo skloni svoditi vrijednost pjesme na naknadu koju ona generira, ali ta naknada predstavlja samo mali dio njezine komercijalne vrijednosti. Velik dio preostale vrijednosti ostvaruju kompanije koje su na toj glazbi izgradile svoje poslovanje”

Tvrdite da naknade od iskorištavanja glazbenih prava ne bi smjele biti granica onoga što autori i izvođači mogu zaraditi. Što se mora promijeniti?

Glazbena industrija predugo je tretirala naknade za korištenje glazbe kao gornju granicu, a ne kao polazište za ostvarivanje prihoda autora i izvođača.

Vjerujem da bi financijski uspjeh glazbene kompanije trebalo dijeliti s izvođačima, skladateljima i nositeljima prava čiji rad taj uspjeh omogućuje.

Jesu li glazbenici spremni za takav novi poslovni model?

Glazbenici to razumiju i spremni su za novi model. To je činjenica. Znaju da im postojeći sustav ne omogućuje potpuno sudjelovanje u vrijednosti koju njihov rad stvara. Treba ponuditi vjerodostojnu alternativu kako bi se promijenila ta nepravedna situacija i stvorila glazbena ekonomija koja funkcionira za sve: izvođače, skladatelje, diskografske kuće, nositelje prava, kompanije i investitore.

Kada ste 1997. suosnovali The Orchard, pomogli ste transformirati distribuciju nezavisne glazbe. Nalazimo li se danas na sličnoj prekretnici?

Kada sam 1997. s Richardom Gottehrerom suosnovao The Orchard, pomogli smo izgraditi infrastrukturu za digitalnu distribuciju koja je nezavisnoj glazbi omogućila dolazak do publike diljem svijeta. U to je vrijeme to bila radikalna ideja. Danas je to ustaljeni dio načina na koji glazbena industrija posluje.

Jedna od stvari koje sam naučio iz tog iskustva jest da preispitivanje načina na koji industrija funkcionira i provođenje strukturnih promjena nikada nije lako. Ali vrijedi to učiniti. Vjerujem da se sada nalazimo u sličnom trenutku. Ne počinjemo od nule, nego gradimo na temeljima industrije koja je već prošla kroz velike promjene u načinu distribucije, slušanja i monetizacije glazbe.

Počinje li glazbena industrija prepoznavati potrebu za promjenom? Bi li 2027. mogla biti prekretnica?

Ova rasprava doista počinje dobivati na važnosti u industriji, a nedavni val ulaganja i konsolidacije u cijeloj industriji čini je sve težom za ignoriranje. Pred nama je još dug put, ali s obzirom na sve financijske, tehnološke i strukturne promjene koje utječu na glazbeno poslovanje, očekujem da će jaz u raspodjeli vrijednosti postati jedna od glavnih tema glazbene industrije u 2027. godini.

„Nadam se da će doći vrijeme kada će se ljudi osvrnuti na prošlost i pitati zašto izvođači, skladatelji i nositelji prava nisu dobivali udio u vrijednosti kompanija čijoj su izgradnji pridonijeli”

Kako će glazbena industrija izgledati u budućnosti? Hoće li autori i izvođači napokon ravnopravnije sudjelovati u njezinu financijskom uspjehu?

Nadam se pobjedi za autore, izvođače i nositelje prava, baš kao što je The Orchard pomogao milijunima nezavisnih izvođača da dobiju pristup globalnom tržištu i dopru do publike diljem svijeta.

Vjerujem da ćemo vidjeti sličan pomak u načinu na koji glazbena industrija prepoznaje i nagrađuje autore i izvođače. Nadam se da će doći vrijeme kada će se ljudi osvrnuti na prošlost i pitati zašto izvođači, skladatelji i nositelji prava nisu dobivali udio u vrijednosti kompanija čijoj su izgradnji pridonijeli.

Takav model već postoji u drugim industrijama, primjerice kroz strukture poput planova zaposleničkog vlasništva nad dionicama (ESOP). Nema razloga da glazbenici nemaju iste mogućnosti.

Moja je ambicija da za 30 godina to više uopće ne izgleda kao radikalna ideja. Bit će to jednostavno dio načina na koji glazbena industrija funkcionira.

* Sadržaj omogućio HDS ZAMP

Autor: Native tim PD
16. studeni 2026. u 14:52
Podijeli članak —

Moglo bi vas Zanimati