Hrvatska posljednje dvije godine bilježi kontinuirani rast broja povratnika iz iseljeništva, a među njima su i “stotine Hrvata iz Južne Amerike”, izjavio je državni tajnik za demografiju i useljeništvo Mladen Barać na završetku 9. Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike.

Za studeni

Hrvatskim braniteljima danas na račun sjeda novčana naknada, poznati su datumi isplata i ostalih potpora

„Osobno bih volio da se trend pojačanog interesa za Hrvatsku ne samo nastavi nego i postane učinkovitiji, u smislu većeg broja naših povratnika. Broj naših Hrvata iz Južne Amerike na godišnjoj se razini mjeri stotinama, a vjerujem da gradimo sustav koji će omogućiti da te brojke budu znatno veće“, rekao je 42-godišnji Barać u argentinskom gradu Cordobi.

Ondje je sudjelovao na susretu hrvatske dijaspore, što mu je prvi dolazak među hrvatske zajednice u Južnoj Americi jer je na poziciji tek nešto duže od godinu dana.

Profesor povijesti po struci istaknuo je kako hrvatske zajednice u Južnoj Americi pokazuju velik interes za snažnije povezivanje s domovinom. Posebno ga raduje zanimanje mladih za učenje hrvatskog jezika i programe koji im omogućuju dolazak u Hrvatsku i upoznavanje zemlje svojih predaka.

„Naši ljudi ovdje izuzetno su zahvalni za sve što Hrvatska čini kako bi im pomogla očuvati i ojačati hrvatski identitet i korijene te se snažnije povezati s domovinom. To je posebno primjetno kod mladih koji pokazuju golem interes za učenje hrvatskog jezika, ali i za druge programe kroz koje bi mogli doći u Hrvatsku i saznati više o njoj“, kazao je ministar.

Dodao je kako je jedan od ključnih ciljeva Ministarstva demografije i useljeništva očuvati postojeće programe namijenjene iseljeništvu, ali i razvijati nove, kako bi se olakšao dolazak i integracija povratnika.

Pojasnio je da učenje hrvatskog jezika često predstavlja prvi korak povezivanja s domovinom predaka, ali da se nakon dolaska u Hrvatsku suočavaju s nizom praktičnih izazova, od pronalaska posla u struci i snalaženja na tržištu rada do rješavanja stambenog pitanja.

Posebno je izdvojio problem priznavanja inozemnih diploma, odnosno njihove nostrifikacije, što i dalje predstavlja jednu od prepreka povratku.

Bankarstvo se mijenja

Kad ste posljednji put čekali u redu u banci? Sve više poslova obavljamo preko mobitela, a to je tek početak

prostran, obiteljski suv

Dacia Bigster: veliki SUV već od 22.100 eura

„Imamo primjere ljudi koji su se vratili u Hrvatsku, a zatim čekaju godinu ili dvije kako bi im se priznala diploma koju su stekli uz velik trud i ulaganja. To se često odnosi na deficitarna zanimanja koja su Hrvatskoj prijeko potrebna. Mislim da tim ljudima dugujemo pojednostavljenje i ubrzanje tih postupaka“, istaknuo je Barać.

Govoreći o mogućnostima daljnje suradnje s Južnom Amerikom, naglasio je da Hrvatska u toj regiji vidi velik potencijal, ne samo u povratku iseljenika nego i u gospodarskom povezivanju.

Posebno je izdvojio razgovore o suradnji u poljoprivredi i proizvodnji hrane, u kojima je sudjelovao i ministar poljoprivrede David Vlajčić. Tijekom susreta uspostavljeni su kontakti s visokopozicioniranim predstavnicima argentinske vlade zaduženima za ta područja, a razgovara se o mogućnosti sklapanja sporazuma koji bi omogućio razmjenu znanja i tehnologija.

„Južna Amerika, a posebno Argentina, predstavljaju golemu priliku za Hrvatsku. Naše iseljeničke zajednice u tim zemljama mogu biti most za još snažnije povezivanje“, rekao je Barać.

Osvrćući se na svoj prvi posjet hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi, kazao je kako su ga posebno dojmili njihova povezanost, jedinstvo i privrženost Hrvatskoj.

„Izuzetna mi je čast što sam imao priliku doći među hrvatske zajednice u Južnoj Americi. Posebno me ganulo koliko ti ljudi visoko misle o domovini i svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj. Njihova slika Hrvatske nešto je posebno i mislim da mi u domovini ponekad zaboravljamo kakvu privilegiju imamo živjeti u takvoj zemlji“, rekao je.

Dodao je kako je tijekom susreta nastojao razgovarati s pripadnicima zajednica što neposrednije, saslušati njihova iskustva, pitanja i prijedloge, koje smatra važnim smjernicama za budući rad ministarstva.