Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za oglašavanje smještaja putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u četvrtak.
Iako Vlada najavljuje više reda na turističkom tržištu i podizanje kvalitete usluge, mali iznajmljivači upozoravaju na dodatne obveze i neizvjesnost oko budućih uvjeta poslovanja.
U emisiji U mreži Prvog HRT-a o novim su pravilima govorili državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) Vedran Tomić te predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore Hrvoje Margan.
Za iznajmljivače različiti rokovi
Prema konačnom prijedlogu zakona, sobe, apartmani i kuće za odmor ubuduće će morati prolaziti ponovnu kategorizaciju svakih deset godina.
Međutim, za postojeće iznajmljivače predviđeni su različiti prijelazni rokovi, ovisno o tome kada im je izdano rješenje o odobrenju.
Prema članku 80. konačnog prijedloga zakona, iznajmljivači kojima je rješenje izdano do 31. prosinca 2015. morat će uskladiti poslovanje i ishoditi novo rješenje u roku od pet godina od stupanja na snagu odgovarajućeg pravilnika.
Za one kojima je rješenje izdano od 1. siječnja 2016., predviđen je rok od deset godina od stupanja na snagu pravilnika.
To znači da rokovi ne počinju automatski teći od početka 2027. godine, nego od dana stupanja na snagu novog pravilnika kojim će se utvrditi uvjeti.
Nakon usklađivanja slijedit će periodične provjere svakih deset godina, koje će nadležna upravna tijela provoditi po službenoj dužnosti.
Ako se pritom utvrdi da objekt više ne ispunjava propisane uvjete, može mu se promijeniti vrsta ili kategorija, a u određenim slučajevima i ukinuti rješenje.
Ministarstvo: Zakon nije usmjeren protiv iznajmljivača
Udovičić je u razgovoru za HRT objasnila da su hoteli i kampovi dosad prolazili rekategorizaciju svake četiri godine, dok se novim zakonom taj rok produljuje na pet godina.
Za male iznajmljivače predviđena je ponovna kategorizacija svakih deset godina.
Razlog uvođenja novih provjera, prema njezinim riječima, jest činjenica da se na tržištu nalaze i objekti koji su kategorizirani prije više od 20 godina, a čije ispunjavanje standarda od tada nije ponovno provjereno.
„Ovaj Zakon nije usmjeren protiv iznajmljivača”, poručila je državna tajnica.
Dodala je da oni koji udovoljavaju propisanim uvjetima ne trebaju strahovati od gubitka rješenja.
Naglasila je i da cilj novih pravilnika nije onemogućavanje rada postojećim iznajmljivačima, nego usklađivanje standarda sa suvremenim zahtjevima.
Mali iznajmljivači upozoravaju na moguće posljedice
Predsjednik udruge SMOi Vedran Tomić dovodi u pitanje potrebu za novom kategorizacijom, smatrajući da su internetske platforme i recenzije gostiju već postale važan pokazatelj kvalitete smještaja.
Pozvao se na analizu više od 1,6 milijuna recenzija, prema kojoj je, kako tvrdi, hrvatski privatni smještaj ocijenjen bolje od hotelskog.
Tomić smatra da je cijela reforma usmjerena prema smanjivanju udjela privatnog smještaja i povećanju hotelskih kapaciteta.
Udovičić odbacuje takve tvrdnje i ističe da Ministarstvo želi zaštititi obiteljski smještaj, ali i razlikovati iznajmljivače kojima je to tradicionalna djelatnost od rentijerstva, osobito u stambenim zgradama.
Prema njezinim riječima, Hrvatska je iz godine u godinu dobivala približno deset tisuća novih kreveta u privatnom smještaju, dok potražnja nije rasla istom brzinom, što se odrazilo i na popunjenost.
Ministarstvo zato nastoji dodatno potaknuti kvalitetu i prepoznatljivost obiteljskog smještaja.
Tomić, međutim, smatra da bi tržište, a ne država, trebalo odlučivati o daljnjem rastu smještajnih kapaciteta.
„O nama odlučuju gosti, a ne država”, poručio je.
Besplatni registracijski broj od 1. svibnja 2027.
Druga važna promjena odnosi se na sve iznajmljivače koji svoje smještajne jedinice oglašavaju putem internetskih platformi za kratkoročni najam.
Svaka takva jedinica morat će imati jedinstveni registracijski broj koji će se dostavljati platformi i biti istaknut u oglasu.
Udovičić je najavila da će izdavanje tog broja biti besplatno, a postupak digitalan, putem sustava dostupnog kroz e-Građane.
Prema konačnom prijedlogu zakona, odredbe o registracijskim brojevima i razmjeni podataka s platformama trebale bi se početi primjenjivati 1. svibnja 2027. godine.
Cilj je povezivanje podataka o smještaju s nadležnim tijelima i učinkovitije suzbijanje neregistriranog iznajmljivanja.
Za razliku od registracijskih brojeva, većina ostalih odredbi novog zakona, ako bude donesen u predloženom obliku, trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Ugostitelji podržavaju digitalizaciju, ali upozoravaju na pravilnike
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Hrvoje Margan pozdravio je donošenje novog zakona i najavljenu digitalizaciju upravnih postupaka.
Ipak, upozorio je da je potrebno pažljivo urediti minimalne tehničke uvjete kako novi pravilnici ne bi postali dodatno administrativno opterećenje za ugostitelje.
„Ne želimo da pravilnici postanu čistilište za ugostitelje”, poručio je.
Udovičić je odgovorila da ni zakon ni budući pravilnici nisu zamišljeni kao način ukidanja postojećih rješenja, nego kao instrument modernizacije sustava i podizanja kvalitete.
Konačni prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti prošao je saborsku raspravu, ali još mora biti izglasan.
Do njegova donošenja i stupanja na snagu novih pravilnika iznajmljivači nastavljaju poslovati prema važećim propisima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu