Rast troškova energije, nedostatak radne snage i potreba za ulaganjima u tehnološku modernizaciju i zelenu tranziciju među najvećim su izazovima hrvatske industrije, a za očuvanje njezine konkurentnosti potrebno je osigurati stabilne cijene energenata, poticajne uvjete za ulaganja i veću produktivnost.

Koprivnica

Od 7. prosinca kreće podjela božićnica od 50 eura za umirovljenike i ostale koji ostvaruju pravo na tu potporu

Istaknuto je to u četvrtak na regionalnom forumu Hrvatske gospodarske komore (HGK) “Industrija u tranziciji – Pokrenimo promjene za konkurentniju hrvatsku industriju”, održanom u Sisku.

Na forumu je predstavljen Nacionalni plan industrijske politike Republike Hrvatske do 2034. godine, koji bi trebao objediniti razvojne potrebe industrije u jedinstven strateški okvir te odgovoriti na promijenjene globalne okolnosti, geopolitičku nestabilnost, poremećaje u opskrbnim lancima i rast cijena energije i sirovina.

Plan se temelji na tri posebna cilja – razvoju konkurentne i izvozno orijentirane industrije, poticanju čiste industrije te jačanju otpornosti i strateške sigurnosti industrijskog sektora. Do 2034. godine predviđa se povećanje udjela bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u s 10,6 na 12,5 posto, rast indeksa digitalne intenzivnosti s 24,4 na 31 posto te smanjenje emisija stakleničkih plinova po euru dodane vrijednosti s 0,57 na 0,21 kilograma. Planom je predviđeno i povećanje udjela izdataka za istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije s 1,65 na 2,8 posto.

Predviđene mjere uključuju tehnološku modernizaciju, digitalizaciju, primjenu umjetne inteligencije i robotizacije, poticanje izvoza i internacionalizacije, ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te razvoj strateških proizvodnih kapaciteta u područjima poput baterija, kritičnih sirovina, zdravstva, biotehnologije i obrambene industrije, istaknuto je.

Cijena struje znatno utječe na troškove proizvodnje

Potpredsjednica HGK-a Marija Šćulac upozorila je da se hrvatska industrija nalazi pred dvostrukim izazovom – istodobno se suočava s rastom troškova električne energije i ukupnih troškova proizvodnje te potrebom za velikim ulaganjima u dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost i tehnološku transformaciju.

“Cijena električne energije za poduzeća u posljednjih je šest godina porasla za čak 120 posto, što značajno utječe na troškove proizvodnje, likvidnost poduzeća i njihov prostor za ulaganja”, rekla je Šćulac. Posebno su pogođene energetski intenzivne djelatnosti, u kojima električna energija čini velik udio ukupnih troškova. Pozivajući se na europska istraživanja, upozorila je da povećanje cijene električne energije od deset posto u tim sektorima može biti povezano s padom zaposlenosti od 1 do 1,5 posto.

obiteljski automobil

Što čini dobar obiteljski SUV? Renault Austral ima pet jakih argumenata

Digitalna stvarnost

Vaša kompanija možda ima sve potrebne tehnologije. Pa zašto onda još posluje po starom?

Kako bi se očuvala proizvodnja i kvalitetna radna mjesta, HGK predlaže što skoriju uspostavu nacionalnog programa potpore energetski intenzivnoj industriji, usklađenog s europskim mehanizmom CISAF, koji omogućuje privremeno ublažavanje troškova električne energije uz obvezu poduzeća da ulažu u dekarbonizaciju i energetsku učinkovitost.

Nedostaje radne snage i stručnih znanja

Predsjednik Županijske komore Karlovac i direktor tvrtke Automation Technology Mario Tomjanović istaknuo je da bi u središtu rasprave o budućnosti industrije trebali biti produktivnost, učinkovitost i praktična provedba energetske i zelene tranzicije.

Karlovačka županija tradicionalno ima snažnu industrijsku bazu, a Tomjanović očekuje da će tamošnje tvrtke zadržati stabilnost i nastaviti rasti. Ipak, upozorio je da Hrvatska tehnološki zaostaje za dijelom europskih zemalja, među ostalim zbog strukture proizvodnje koja se u velikoj mjeri temelji na malim serijama, što otežava uvođenje visokog stupnja automatizacije. Kao jedan od najvećih problema izdvojio je nedostatak radne snage i stručnih znanja. Povećanje produktivnosti i učinkovitosti stoga je jedan od načina nadoknađivanja manjka radnika, ocijenio je.

Zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić istaknuo je investicijski potencijal županije, njezinu energetsku i prometnu infrastrukturu te mogućnosti razvoja novih proizvodnih djelatnosti. Naglasio je važnost razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, kao i povoljnih uvjeta za ulaganja koji proizlaze iz regionalne karte potpora, pozvavši investitore da svoje poslovne projekte razmotre upravo na tom području.