Većina domaćih tvrtki reviziju još promatra kao obvezu koju nameće zakon, umjesto kao alat kojim mogu napraviti iskorak i unaprijediti poslovanje. Sukus je to prvog nacionalnog istraživanja o ulozi i vrijednosti revizije u poslovnom okruženju. Iako poduzeća prepoznaju njezin doprinos pouzdanosti izvješća koja pripremaju, druga je priča spremnost da se za kvalitetniju uslugu – plati više.

Hrvatska revizorska komora, na čijem je čelu Berislav Horvat iz EY-ja, provela je Udrugom poslodavaca istraživanje Indeks kvalitete i vrijednosti revizije od lipnja do rujna. Ono je obuhvatilo 65 sudionika: 33 velika, 20 srednjih, deset malih i dva mikropoduzeća. Rezultat: za 64,6 posto ispitanika revizija je neka vrsta obveze, što je jače izraženo u manjim tvrtkama.

Kao izbor kirurga

Pritom, 80 posto je stava da kvalitetna revizija dugoročno pozitivno utječe na poslovanje i korporativno upravljanje. Gotovo dvije trećine kaže da im rezultati revizije pružaju korisne informacije za donošenje odluka, dok nešto više od polovice (52,3 posto) preporuke revizora koristi često ili uvijek.

“Korisnici prepoznaju vrijednost revizije i smatraju je važnom za poslovanje, no često je prati narativ zakonske obveze, posebno kod malih poduzeća”, ističe Berislav Horvat, predsjednik Hrvatske revizorske komore.

Najveća vrijednost revizije je povjerenje u izvješća: čak 87,7 posto prepoznaje njezin doprinos tom povjerenju, a 77 posto kaže da revizori primarno pridonose točnosti izvještaja. Za 57 posto revizija se odražava na jačanje internih kontrola i upravljanja, a 54 posto ističe posljedično veće povjerenje banaka i financijskih institucija. Nešto manje od polovice (45 posto) podcrtava veći ugled i kredibilitet kompanije koju “češlja” neovisno oko revizora.

No, cijena ostaje važan kriterij – na nju snažno pazi 55 posto ispitanika. Iako se većina slaže da preniska naknada može utjecati na kvalitetu, samo 37 posto spremno je platiti više tu kvalitetu, a 57 posto kaže da bi takva odluka ovisila o okolnostima. To upućuje na problem koji revizorska struka već dugo naglašava: od revizora se očekuju stručnost, neovisnost i odgovornost, ali pritisak na naknade prelijeva se na osiguravanje potrebnog vremena i resursa.

“Ako ne objasnimo cilj revizije i način na koji se kvalitetna revizija odražava na poslovanje, jedini kriterij odabira revizora bit će najniža cijena, a to čini upitnom kvalitetu rada”, upozorio je Horvat lani na stručnom okupljanju struke. Povukao je upečatljivu paralelu revizora s izborom kirurga za operaciju srca: odluka se ne bi trebala temeljiti na najnižoj cijeni, nego na iskustvu i reputaciji, kaže.

Zakonska revizija, pak, nije jamstvo da su izvješća o poslovanju besprijekorna, ako je suditi po primjerima poput onog Agrokora. Sami revizori naglašavaju da je riječ o neovisnom ispitivanju kojim revizor stječe razumno, visoko, ali ne apsolutno uvjerenje da financijski izvještaji ne sadržavaju značajna pogrešna prikazivanja. Na temelju dokaza izražava se pozitivno mišljenje, mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdržava od mišljenja. Ta je razlika važna: negativno mišljenje znači da su utvrđene značajne i prožimajuće pogreške, dok suzdržanost znači da revizor nije imao dovoljno dokaza za zaključak.

Digitalno osiguranje

Štetu na automobilu danas možete prijaviti mobitelom, a novac dobiti i istoga dana

Nove mogućnosti

Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja

Svake dvije godine

Očekivanja tvrtki od revizora idu korak dalje očekujući više od provjere brojki – više dodane vrijednosti, napredniju analitiku, alate i tehnologiju, kao i bolje razumijevanje poslovanja. Svaka četvrta tvrtka očekuje veću podršku u upravljanju rizicima i snažniji fokus na prijevare i nepravilnosti. Pritom, ispitanici koji s istim revizorom rade dulje od pet godina češće navode da njegove nalaze i preporuke koriste u poslovnim odlukama.

U Hrvatskoj je registrirano 189 revizorskih društava i 563 ovlaštena revizora, dok se broj obveznika zakonske revizije procjenjuje na oko 3500. Lani je na javnu objavu predano 5262 revidirana izvješća, od čega 546 konsolidiranih.

Komora namjerava istraživanje ponavljati najmanje svake dvije godine i uključivati veći broj poduzeća kako bi pratila promjene u očekivanjima i korištenju revizijskih nalaza.