Hrvatska je u 2024. reciklirala 29,9 posto plastičnog ambalažnog otpada, gotovo 13 postotnih bodova manje od prosjeka Europske unije od 42,4 posto. Time se našla pri dnu europske ljestvice, među članicama s najnižim stopama.

Na vrhu je Latvija sa 71 posto, dok su Belgija, Poljska, Češka i Njemačka također premašile 50 posto, prema podacim Eurostata. Razlika između Hrvatske i europskog prosjeka pokazuje koliko prostora još ima za napredak.

Posebno upadaju u oči rezultati Danske, s 22,5 posto, i Finske, s 26,9 posto, koje su na začelju ljestvice. No niže stope ne znače nužno da se sav taj otpad odlaže ili da sustav gospodarenja otpadom u tim zemljama u cjelini loše funkcionira.

Dio plastične ambalaže završava u postrojenjima za energetsku oporabu, gdje se spaljuje uz proizvodnju topline i električne energije. Takva se obrada vodi kao oporaba, ali ne i kao recikliranje: Eurostatov pokazatelj za plastiku priznaje samo materijal koji se ponovno preradi u plastiku.

To je važna razlika, ali nije i potpuno objašnjenje. Visok udio spaljivanja može smanjiti količinu plastike dostupne za materijalno recikliranje, no Belgija i Njemačka pokazuju da je moguće kombinirati energetsku oporabu s visokim stopama recikliranja.

Na našem tržištu potrebno je povećati odvojeno prikupljanje, kvalitetu sortiranja i kapacitete za stvarno materijalno recikliranje. Jer, na kraju krajeva, cilj nije samo prikupiti više ambalaže, nego osigurati da se ona doista vrati u proizvodnju kao nova sirovina. A možda bi bilo dobro razmisliti i o danskom modelu.

Digitalno osiguranje

Štetu na automobilu danas možete prijaviti mobitelom, a novac dobiti i istoga dana

Nove mogućnosti

Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja