Hrvatsko građevinarstvo nastavlja rasti, ali sve slabijim tempom. Nakon povećanja obujma radova za 14,2 posto u 2024. i 7,2 posto u 2025., rast je u prvih sedam mjeseci ove godine usporio na 2,7 posto. Broj izdanih građevinskih dozvola pao je 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Veliki infrastrukturni projekti održavaju aktivnost, no slabiji priljev dozvola upozorava na moguće usporavanje buduće gradnje. Kupcima stanova to ne mora donijeti olakšanje: ograničena ponuda može održavati visoke cijene i kada tržište izgubi dio zamaha.

Manje stambenih nekretnina

Takvu sliku donosi analiza Gorana Buturca “Građevinarstvo i nekretnine”, objavljena u publikaciji Sektorske analize Ekonomskog instituta, Zagreb. Sektor je u prvoj polovini 2026. činio 7,2 posto hrvatskog BDP-a, a u kolovozu zapošljavao 158.950 ljudi, odnosno devet posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Zbog te težine stanje u građevinarstvu važno je za cijelo gospodarstvo. Kretanja u tom sektoru utječu na gospodarski rast, potražnju za radnicima i mogućnost povećanja ponude stanova. Za kupce je pritom presudno koliko će se građevinskog zamaha pretvoriti u novu stambenu ponudu. Snažan investicijski ciklus sam po sebi ne jamči više stanova na tržištu.

Sadašnju aktivnost podupiru prošlogodišnja ulaganja u željeznice, cestovnu mrežu te javne i sportske objekte, pri čemu su ulaganja u željeznički sektor zabilježila rekordan rast. No struktura poslova pokazuje zašto se snažna građevinska aktivnost ne prelijeva automatski u jednako snažnu stanogradnju. Poslovni subjekti s najmanje 20 zaposlenih u prvoj su polovini godine s vlastitim radnicima izvršili radove vrijedne 2,7 milijardi eura. Na nestambene zgrade otpalo je 38,5 posto, na prometnu infrastrukturu i cjevovode zajedno 37,5 posto, a na stambene zgrade 20,4 posto.

Ti podaci ne obuhvaćaju cijeli sektor, ali pokazuju važnost poslova izvan stanogradnje. Ujedno upućuju na pitanje raspoloživih kapaciteta: koliko se istodobno mogu širiti infrastrukturni projekti, gradnja javnih objekata i stanogradnja ako izvođači već teško pronalaze kvalificirane radnike? Broj dozvola pritom je signal buduće aktivnosti, ali njegov pad sam po sebi ne govori koliko će stanova biti izgrađeno jer se dozvole odnose na različite vrste i veličine projekata.

“Ograničavajući čimbenik za snažnije iskorake u rastu produktivnosti je nedostatak kvalificirane radne snage na tržištu”, kaže Buturac. Problem povezuje i s odlaskom domaćih radnika u razvijenije članice Europske unije te s primanjima koja otežavaju privlačenje zaposlenih.

Prosječna neto plaća u građevinarstvu u prvih sedam mjeseci 2026. iznosila je 1278 eura. Nominalno je porasla 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali je ostala 17,1 posto ispod hrvatskog prosjeka. Prema Buturčevoj analizi, razlika je veća nego 2007., kada je građevinska plaća bila 13,5 posto ispod prosjeka. Građevinarstvo tako rastuću potrebu za radnicima pokušava zadovoljiti plaćama koje, unatoč povećanju, ostaju znatno ispod državnog prosjeka. To otežava širenje kapaciteta upravo kada ih investicijski ciklus najviše traži.

Uz radnike, važna je i produktivnost. Hrvatska je 2025. ostvarivala 43.563 eura bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u građevinarstvu, prema 91.507 eura u Austriji. Na ljestvici EU-a napredovala je s 25. mjesta u 2023. na 20. mjesto u 2025., ali zaostatak ostaje velik. Riječ je o usporedbi dodane vrijednosti izražene u eurima, koja uz učinkovitost odražava i razlike u cijenama te strukturi poslova. Ipak, ona otvara pitanje koliko se daljnji rast može oslanjati na zapošljavanje, a koliko traži bolju organizaciju i tehnologiju.

Digitalno osiguranje

Štetu na automobilu danas možete prijaviti mobitelom, a novac dobiti i istoga dana

Nove mogućnosti

Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja

U Hrvatskoj se 2025. gradilo više stanova, prodavalo manje stambenih nekretnina, a novogradnja je nastavila poskupljivati. U prošloj godini završeno je, naime, 18.338 stanova, 10,1 posto više nego godinu ranije. Prosječna cijena novih stanova porasla je još snažnije, 12,2 posto, dok je broj prodanih stambenih nekretnina, stanova i kuća, prema podacima Eurostata koje prenosi Buturac, smanjen 4,1 posto.

Ti podaci obuhvaćaju različite dijelove tržišta: broj završenih stanova odnosi se na novu izgradnju, prodaja uključuje i postojeće nekretnine, a navedeni rast cijena odnosi se na novogradnju. Zajedno ipak pokazuju da slabija prodaja ne mora odmah spustiti cijene novih stanova. Podaci o nacionalnom rastu izgradnje također skrivaju velike lokalne razlike. U Zagrebu je broj novoizgrađenih stanova u 2025. smanjen pet posto, nakon pada i u prethodne dvije godine.

U prvoj polovini 2026. prosječna cijena novih stanova porasla je 8,7 posto na razini Hrvatske, a u Zagrebu 18,9 posto. Buturac poskupljenje prvenstveno povezuje s odnosom ponude i potražnje. Ponudu ograničavaju nedostatak kvalificiranih radnika i kapaciteti operative, dok potražnju u Zagrebu podupire koncentracija gospodarske aktivnosti i stanovništva. Dio kupaca u nekretninama traži i očuvanje vrijednosti štednje.

“Poskupljenje stanova u prosjeku na razini Hrvatske i u Gradu Zagrebu samo manjim dijelom je uvjetovano porastom cijena građevinskog materijala”, pojašnjava Buturac. Cijene materijala u prvih osam mjeseci porasle su 3,3 posto. To nije mjera ukupnog troška gradnje, koji uključuje i rad, zemljište te druge izdatke, ali upozorava da se kretanje prodajnih cijena ne može objasniti samo materijalom.

Veća dobit vodećih kompanija

Velike kompanije u razdoblje sporijeg sektorskog rasta ulaze s boljim poslovnim rezultatima. Deset promatranih najvećih tvrtki iz djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, među kojima su Kamgrad, Strabag, Radnik i Ing-grad, u 2025. ostvarilo je ukupno 1,35 milijardi eura prihoda, 17 posto više nego godinu ranije. Dobit prije oporezivanja porasla je 39,2 posto, na 97,9 milijuna eura, uz povećanje broja zaposlenih 7,5 posto.

Njihova se likvidnost poboljšala, a zaduženost smanjila. Rezultati tog uzorka ne mogu se preslikati na sve izvođače, ali pokazuju da vodeće kompanije u usporavanje ulaze nakon godine rasta prihoda i dobiti. Za nastavak ciklusa presudni će biti novi poslovi i sposobnost njihove izvedbe. Kupcima stanova takvi rezultati sami po sebi ne donose olakšanje. Za njih je presudno povećava li se ponuda ondje gdje traže dom. Ako usporavanje zahvati i stanogradnju na tim lokacijama, slabija građevinska aktivnost može dodatno otežati put do priuštivijeg stana.