Za mnoge je to vjerojatno iznenađenje jer opća je percepcija da se u hrvatskom gospodarstvu sve svodi isključivo na trgovinu i turizam, no najveći broj tvrtki u zemlji zapravo posluje u području stručnih, znanstvenih i tehničkih poslova.

Štoviše, njihov broj je već godinama čvrsto zacementiran na prvome mjestu po brojnosti tvrtki u pojedinom sektoru, a pravo iznenađenje iz najnovijih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) je to da se prvi put na drugo mjesto po brojnosti tvrtki popelo građevinarstvo.

Različiti kriteriji

Od ukupno 261 tisuće aktivnih poduzeća onih iz djelatnosti stručnih, znanstvenih i tehničkih poslova gotovo je 44 tisuće, a u građevinskom sektoru nešto manje od 35 tisuća. U trgovini, dosad drugorangiranoj po brojnosti, posluje 30,5 tisuća tvrtki, a u prerađivačkoj industriji 25,6 tisuća.

No, isti redoslijed ne vrijedi i kada se gledaju drugi kriteriji. Dok stručne i građevinske tvrtke prednjače po brojnosti, najveću ekonomsku masu generiraju tradicionalne djelatnosti. Prerađivačka industrija predvodi po broju radnika, s njih 273 tisuće, dok je trgovina apsolutni vladar prometa, ostvarivši u 2025. ukupno 62 milijarde eura, što čini više od trećine ukupnih prihoda cijelog poslovnog gospodarstva. Iako brojčano najveći, sektor stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti u ukupnim prihodima od 180 milijardi eura sudjeluje sa skromnih sedam milijardi.

Razlog tome leži i u samoj prirodi i veličini njihovih poduzeća. Dok trgovački lanci i industrija počivaju na masovnosti, stručne su tvrtke u pravilu mikro-subjekti. To su najčešće manji uredi, od odvjetničkih, inženjerskih i računovodstvenih pa sve do sve zastupljenijih poduzetnika koji se bave konzaltingom i digitalnim marketingom.

Najvećim dijelom njihovu uvjerljivu brojnost povezuje se i s bumom u građevinskom sektoru, kao i sa sve intenzivnijim korištenjem sredstava iz europskih fondova i angažmanom stručnjaka u kandidiranju projekata hrvatskih poduzetnika. Zahvaljujući tim aktivnostima osnivanje tvrtki upravo je u toj djelatnosti bilo i najintenzivnije; demografska statistika pokazuje da je otvoreno 5,1 tisuća novih tvrtki s 5,9 tisuća zaposlenika.

U slučaju građevinarstva otvoreno je novih 4,7 tisuća tvrtki sa 6,2 tisuće zaposlenih, a ukupan broj aktivnih subjekata u toj djelatnosti lani je realizirao prihod od 16,3 milijarde eura. Ti podaci potvrđuju snažan investicijski ciklus, pri čemu novoosnovane građevinske tvrtke u prosjeku zapošljavaju veći broj radnika odmah pri pokretanju poslovanja u usporedbi sa stručnim uslugama.

S druge strane, u ICT sektoru zabilježeno je novih 1,8 tisuća tvrtki s otvorenih 2,1 tisuću radnih mjesta. Ukupno je u toj djelatnosti aktivno 13 tisuća tvrtki koje zapošljavaju 58,5 tisuća radnika, a prihodi su im lani prešli prag od šest milijardi eura.

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Usporedba s građevinarstvom jasno ocrtava strukturne razlike: ICT sektor s tek trećinom ukupnog broja tvrtki i znatno manjim brojem radnika uspijeva ostvariti više od trećine ukupnih prihoda građevinskog sektora, što iznova upućuje na visoku koncentraciju dodane vrijednosti i znatno veću produktivnost po zaposlenom unutar tehnološkog segmenta.

Turizam i sezonalnost

U prerađivačkoj industriji zabilježena je, pak, stabilna, ali bitno umjerenija dinamika u pokretanju novih poslova. Otvoreno je dvije tisuće novih tvrtki koje su generirale 2,9 tisuća novih radnih mjesta. Na gotovo identičnoj razini kreću se i pokazatelji za sektor trgovine. U usporedbi s građevinarstvom i stručnim djelatnostima, u ta dva sektora bilježi se znatno manji intenzitet osnivanja novih poduzeća.

U turističkom sektoru aktivno je poslovalo 22 tisuće tvrtki koje su zapošljavale 133 tisuće radnika, generirajući pritom 8,7 milijardi eura ukupnih prihoda. Iako ta djelatnost drži iznimno visoku poziciju po broju zaposlenih te je po broju poduzeća gotovo jednaka prerađivačkoj industriji, ostvaruje tek četvrtinu njezina ukupnog prihoda, što analitičari povezuju sa sezonalnošću poslovanja.