EN DE

Europa novi adut u utrci sa SAD-om i Kinom: Velika prilika otvara se u robotici

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. studeni 2026. u 17:00
Podijeli članak —
Foto: Pexels

Nakon godina u kojima su američke i azijske kompanije predvodile razvoj umjetne inteligencije, europska industrija pokušava iskoristiti vlastite prednosti.

Europa ima priliku zauzeti važnije mjesto u globalnoj tehnološkoj utrci zahvaljujući razvoju takozvane fizičke umjetne inteligencije, odnosno sustava koji ne obrađuju samo podatke nego mogu upravljati robotima, vozilima i industrijskim strojevima.

Takvu su poruku u Münchenu uputili čelnici triju vodećih europskih proizvođača poluvodiča, Infineona, STMicroelectronicsa i NXP-a, na industrijskom skupu održanom uoči sajma elektronike electronica 2026.

Njihova je ocjena da Europa, unatoč zaostajanju u pojedinim područjima razvoja umjetne inteligencije, ima važnu prednost u automobilskoj industriji, robotici i industrijskoj automatizaciji.

Umjetna inteligencija izlazi iz podatkovnih centara

Dosadašnji razvoj umjetne inteligencije uglavnom se povezivao s velikim jezičnim modelima, računalnim sustavima i podatkovnim centrima. No, sve se više pozornosti usmjerava na tehnologiju koja omogućuje strojevima da prepoznaju okolinu, donose odluke i samostalno obavljaju fizičke zadatke.

To otvara novo tržište za proizvođače senzora, mikrokontrolera i energetskih čipova, bez kojih takvi sustavi ne mogu pouzdano raditi.

„Za mene su industrijska i fizička umjetna inteligencija prije svega područja u kojima Europa mora uspjeti”, poručio je izvršni direktor Infineona Jochen Hanebeck.

Upozorio je da europske kompanije već zaostaju za konkurentima u brojnim tehnološkim područjima, zbog čega smatra da razvoj industrijske umjetne inteligencije mora postati jedan od europskih prioriteta.

Humanoidni roboti već ulaze u tvornice

Prvi konkretni primjeri takve tehnologije već se pojavljuju u europskoj industriji.

Proizvođač poluvodiča STMicroelectronics dogovorio je uvođenje humanoidnih robota talijanske tvrtke Oversonic Robotics u svoje proizvodne pogone. Prvi robot RoBee već je instaliran u tvornici za završnu obradu i testiranje poluvodiča na Malti.

Roboti su namijenjeni poslovima u proizvodnji i logistici, a njihova bi primjena trebala olakšati izvođenje ponavljajućih, fizički zahtjevnih i potencijalno opasnih zadataka.

STMicroelectronics i Oversonic predstavljaju takvu tehnologiju i na ovogodišnjem sajmu electronica u Münchenu, gdje robot RoBee R20 demonstrira industrijske zadatke.

Izvršni direktor STMicroelectronicsa Jean-Marc Chery ističe da će za uspješan razvoj fizičke umjetne inteligencije biti potrebna bliska suradnja proizvođača čipova i njihovih kupaca.

Jedan od važnih koraka bit će obuka robota u računalno simuliranim okruženjima prije njihova uključivanja u stvarne proizvodne procese.

Ipak, većina takvih projekata još je u početnoj fazi, a masovna primjena humanoidnih robota u industriji zasad nije zaživjela.

Europa ima prednost u sigurnosti

Izvršni direktor NXP-a Rafael Sotomayor smatra da europsko iskustvo u automobilskoj industriji i industrijskoj automatizaciji može postati važna konkurentska prednost.

Za razliku od umjetne inteligencije koja analizira podatke ili stvara digitalni sadržaj, sustavi koji upravljaju strojevima moraju donositi odluke u stvarnom vremenu, uz vrlo visoke sigurnosne standarde.

Pogreška robota ili autonomnog vozila može izazvati materijalnu štetu ili ozlijediti čovjeka, zbog čega su pouzdanost i sigurnost ključne za razvoj te tehnologije.

Upravo u tim područjima Europa ima dugogodišnje iskustvo koje bi joj moglo omogućiti ravnopravnije natjecanje s američkim i azijskim tehnološkim kompanijama.

Milijarde eura za nove tvornice čipova

Europski proizvođači poluvodiča istodobno nastavljaju velika ulaganja u proizvodne kapacitete.

Infineon je u srpnju u njemačkom Dresdenu otvorio novu tvornicu poluvodiča vrijednu pet milijardi eura, jednu od najvećih pojedinačnih investicija u povijesti kompanije. Projekt bi trebao otvoriti oko 1000 radnih mjesta.

Krajem listopada kompanija je najavila i ulaganje od približno 1,1 milijardu eura u proizvodnju naprednih čipova od galijeva nitrida u austrijskom Villachu do 2034. godine. Početak proizvodnje planiran je do kraja 2027., a za projekt je predviđeno 319 milijuna eura potpore u okviru europskog Akta o čipovima.

Hanebeck je, međutim, upozorio da proizvođači ne mogu sami preuzimati sve financijske rizike povećanja proizvodnih kapaciteta.

Za nova velika ulaganja potrebne su im čvrste narudžbe i dugoročna jamstva kupaca, ali i nastavak državnih potpora.

Prema njegovim riječima, javna potpora ostaje ključna za privlačenje industrijskih ulaganja u Europu, koja nastoji smanjiti svoju tehnološku ovisnost o drugim dijelovima svijeta.

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. studeni 2026. u 17:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati