EN DE

Izvoz guraju nafta, plin i elektrooprema, a u Kini padaju rekordi zbog drva i kamena

Autor: Marija Brnić
09. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Iako su pojedine proizvodne grane ostvarile zapažene rezultate, glavni pogon rasta i u ovom je sektoru dala naftna industrija koju predvodi Ina na čelu sa Zsuzsannoma Ortutay/Marko Prpić/PIXSELL

Prve brojke pokazuju da je do kraja rujna izvoz na godišnjoj razini dosegnuo gotovo 18 milijardi eura.

I u trećem tromjesečju hrvatski robni izvoz zadržava snažan zamah. No, iako domaća proizvodnja bilježi pozitivan trend u odnosu na lani, za ovaj je rezultat ipak manje zaslužna.

Prve preliminarne brojke Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni pokazuju da je do kraja rujna izvoz na godišnjoj razini porastao za 9,9 posto, dosegnuvši gotovo 18 milijardi eura. Detaljniji uvid u izvoznu bilancu pružaju već obrađeni podaci za osam mjeseci, koji jasno otkrivaju da su glavni zamašnjak bili neprerađena nafta i prirodni plin.

Dok su ostale industrijske grane zadržale stabilne, ali umjerene stope, ovaj je energetski segment u osam mjeseci ostvario skok od čak 163 posto. Naime, u istom razdoblju lani izvoz nafte i plina iznosio je 556 milijuna eura, dok se ove godine, prvenstveno zahvaljujući cjenovnom skoku, uzdigao na čak 1,46 milijardi eura.

Slovenija učvrstila poziciju

Pozitivan se trend prelio i na prerađivačku industriju s ukupnom vrijednošću izvoza od 14,85 milijardi eura, što predstavlja solidan godišnji rast od 5,6 posto. Međutim, iako su pojedine proizvodne grane ostvarile zapažene rezultate, glavni pogon rasta i u ovom je sektoru dala naftna industrija.

Izvoz rafiniranih naftnih derivata dosegnuo je 1,49 milijardi eura, zabilježivši skok od 41 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Koliki je stvarni utjecaj ovog segmenta, najbolje pokazuje podatak da je naftna proizvodnja u ukupnom izvoznom rastu prerađivačke industrije sudjelovala s čak 55 posto.

Ta statistika ostavlja trag i na podatke o izvozu u pojedine zemlje. Slovenija tako učvršćuje svoju poziciju vodećeg izvoznog tržišta, dok se tradicionalnim glavnim partnerima Njemačkoj, Italiji i BiH, sve brže približavaju Mađarska i Slovačka. Zanimljivo je da je Srbija jedina zemlja među deset glavnih tržišta na kojoj Hrvatska ove godine bilježi slabiji ‘skor’.

1,49

milijardi eura dosegnuo je izvoz rafiniranih naftnih derivata, zabilježivši skok od 41 posto u odnosu na isto razdoblje lani

Visoki ulazni troškovi

Iako EU ostaje neprikosnoveni broj jedan, domaće tvrtke bolje su se probile i na nekim udaljenijim tržištima. Okretanje trenda vidljivo je u SAD-u, gdje je izvoz porastao za 12 posto (na 440 milijuna eura),vođen prvenstveno plasmanom lijekova i oružja. Izvozni uzlet se nastavlja i prema Rusiji (265 milijuna eura, 53 posto više), što stvara golem kontrast s uvozom iz te zemlje, koji je kolabirao sa 116 milijuna na simbolična 3 milijuna eura. Za oko upada i kinesko tržište.

Premda su ti iznosi još uvijek patuljasti u usporedbi s glavnim europskim tržištima i u odnosu na vrijednost uvoza iz Kine (koji prelazi 1,08 milijardi eura), u azijski div iz Hrvatske je u osam mjeseci izvezeno već sada više nego cijeloj, inače rekordnoj, 2025., ukupno 121 milijuna eura. Trenutačno su najvažniji izvozni aduti – obrađeno drvo, kamen te strojevi za obradu gume i plastike.

Iako je naftni segment snažno povukao cijeli proizvođački sektor prema gore, nekoliko ključnih industrijskih grana ipak nije uspjelo ostvariti pozitivan izvozni rezultat. Riječ je o industrijama koje pritišću visoki ulazni troškovi i smanjenu potražnju na tradicionalnim tržištima. Taj je negativan trend najviše vidljiv u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, papira te u tekstilnoj i kožarskoj industriji. Izvoz namještaja također bilježi pad, što stvara zanimljiv kontrast s primarnom preradom drva koja i dalje raste, dok se u brodogradnji minus ponajprije pripisuje nerestrukturiranim velikim proizvođačima.

S druge strane, apsolutni i uvjerljivi izvozni lider unutar prerađivačke industrije ostaje proizvodnja električne opreme. Ova tehnološki napredna niša – u kojoj dominira tradicionalni div Končar, ali i sve propulzivnija grupacija Rimac – u osam je mjeseci ove godine plasirala proizvode vrijedne čak 1,79 milijardi eura, ostvarivši skok od preko 19 posto u odnosu na lani.

Upravo su dugoročno ugovoreni poslovi elektroindustrije, uz stabilnu dinamiku energetskog sektora, za analitičare jasan signal da će hrvatski robni izvoz i kroz četvrti kvartal uspješno zadržati dosadašnji snažan intenzitet rasta.

Autor: Marija Brnić
09. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati