Za mirovinu koja bi iznosila oko 70 posto njihove plaće mnogi Europljani morali bi tijekom čitavog radnog vijeka izdvajati znatno više nego danas. U Hrvatskoj bi zaposlenik na prosječnoj plaći, prema novom izračunu OECD-a, trebao dodatno štedjeti oko 15,7 posto svojih primanja, piše Euronews.
Primijeni li se ta stopa na prosječnu hrvatsku bruto plaću iz 2025. od 2016 eura, riječ je o približno 317 eura mjesečno dodatne mirovinske štednje.
To ne znači da bi svaki današnji radnik odmah trebao izdvojiti upravo taj iznos. OECD-ov izračun odnosi se na osobu koja danas ulazi na tržište rada, radi punu karijeru i tijekom cijelog tog razdoblja uplaćuje dodatni postotak plaće u kapitaliziranu mirovinsku štednju.
Hrvatska među zemljama s najvećim jazom
OECD je u izvješću Pensions Outlook 2026 izračunao takozvani contribution gap, odnosno koliki bi dodatni dio plaće zaposlenici morali dobrovoljno uplaćivati uz obvezni mirovinski sustav kako bi u mirovini dosegnuli zadanu razinu prihoda.
Za radnika s prosječnom plaćom cilj je mirovina u visini 70 posto prethodne bruto zarade.
Najveći jaz među promatranim europskim zemljama ima Litva, 20,7 posto. Slijede Irska s 19,4 posto, Poljska sa 17,3 posto te Hrvatska s 15,7 posto.
Iznad deset posto su još Slovenija, Latvija, Estonija, Švicarska, Njemačka, Belgija i Island.
To znači da hrvatski zaposlenik s prosječnom plaćom, prema pretpostavkama modela, morao tijekom radnog vijeka dodatno izdvajati 15,7 posto zarade u dobrovoljni kapitalizirani mirovinski plan kako bi ukupna buduća mirovina dosegla cilj od 70 posto prethodne plaće.
U Švicarskoj više od 1000 eura mjesečno
Postotak ne govori cijelu priču jer se plaće među europskim državama snažno razlikuju.
Kada je Euronews OECD-ove stope primijenio na prosječne bruto plaće iz 2025., pokazalo se da bi muškarac s prosječnom plaćom u Švicarskoj trebao izdvajati čak oko 1084 eura mjesečno.
U Irskoj bi dodatna štednja iznosila oko 974 eura, na Islandu 716, u Njemačkoj 617, Belgiji 556, a Norveškoj 532 eura mjesečno.
U Ujedinjenom Kraljevstvu iznos bi bio oko 494 eura, u Poljskoj 360, Francuskoj 238, Mađarskoj 129, Rumunjskoj 111, Švedskoj 91, Bugarskoj 68, a Slovačkoj 64 eura.
U Hrvatskoj izračun na temelju službene prosječne bruto plaće za 2025. daje oko 316,5 eura mjesečno, odnosno zaokruženo oko 317 eura. Prosječna hrvatska bruto plaća te je godine iznosila 2016 eura.
Što zapravo znači tih 317 eura?
Važno je razumjeti da OECD ne tvrdi da bi današnji prosječni hrvatski radnik morao od svoje sadašnje plaće odjednom odvajati 317 eura svakog mjeseca.
Riječ je o modelu u kojem radnik od početka radnog vijeka kontinuirano odvaja 15,7 posto svojih primanja. Kada mu je plaća niža, i iznos u eurima bio bi niži. Kako plaća raste, rastao bi i iznos uplate.
Novac bi se pritom ulagao, pa bi konačni rezultat ovisio i o prinosima tijekom desetljeća.
OECD upozorava da bi stvarni potrebni iznos mogao biti i veći ako osoba počne štedjeti kasnije. Primjerice, početak dodatne štednje tek s 45 godina umjesto s 22 godine mogao bi u mnogim državama otprilike udvostručiti potreban postotak izdvajanja.
Zašto je cilj baš 70 posto plaće?
OECD naglašava da ne postoji jedna univerzalna razina prihoda koju bi svatko morao imati u mirovini.
Za potrebe međunarodne usporedbe koristi različite ciljeve ovisno o visini plaće.
Za osobu s polovinom prosječne plaće cilj je 80 posto prethodnih primanja, za zaposlenika s prosječnom plaćom 70 posto, a za radnika koji zarađuje dvostruko više od prosjeka 60 posto.
Ideja je da osobe s nižim prihodima moraju u mirovini zadržati veći dio prethodne plaće jer veći dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe.
OECD pritom koristi očekivanu bruto stopu zamjene iz obveznog mirovinskog sustava i računa koliko još treba uštedjeti kako bi se stiglo do cilja.
U osam europskih država dodatna štednja prema modelu nije potrebna
Razlike među državama vrlo su velike.
U Austriji, Danskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj obvezni sustav prema sadašnjim pravilima za muškarca s prosječnom plaćom već osigurava očekivanu mirovinu od najmanje 70 posto prethodne zarade.
Zato je njihov izračunati jaz za tu skupinu nula.
Na drugom kraju ljestvice Litva ima jaz od 20,7 posto, Irska 19,4, Poljska 17,3 i Hrvatska 15,7 posto.
„Tamo gdje je jaz velik, ljudi često ne štede dovoljno i zato neće imati dovoljno za dobar životni standard u mirovini“, upozorio je za Euronews profesor Iain Clacher sa Sveučilišta u Leedsu.
Žene su u dijelu Europe u još težoj poziciji
OECD je zasebno analizirao i razlike između muškaraca i žena.
U 17 analiziranih država žene imaju veći jaz od muškaraca, uglavnom zbog različitih pravila mirovinskih sustava, duljeg očekivanog životnog vijeka ili različitih uvjeta za odlazak u mirovinu.
Prosječni jaz među zemljama u kojima postoji dodatna potreba za štednjom iznosi 9,7 posto za muškarce i 10,8 posto za žene s prosječnom plaćom.
Posebno velike razlike Euronews izdvaja u Poljskoj, gdje je potreban udio za žene 8,6 postotnih bodova viši nego za muškarce, te u Mađarskoj, gdje je razlika 2,9 bodova.
U Hrvatskoj nema tako velike razlike među spolovima u prikazanom izračunu.
Još veći problem imaju samozaposleni
Još je izraženija razlika između zaposlenika i samozaposlenih.
OECD navodi da samozaposleni u 31 zemlji imaju veći jaz od zaposlenika, ponajprije zato što u nekim sustavima uplaćuju manje doprinose ili nisu uključeni u sve dijelove obveznog mirovinskog sustava.
Prosječni izračunati jaz za zaposlenike s prosječnom plaćom iznosi 9,7 posto, dok kod samozaposlenih doseže 13,1 posto.
Današnje mirovine nisu isto što i ova projekcija
OECD-ova računica ne opisuje položaj današnjih umirovljenika.
Riječ je o projekciji za osobe koje danas ulaze na tržište rada, uz pretpostavku da će sadašnja pravila mirovinskih sustava vrijediti tijekom njihove cijele karijere.
U model su uključene već donesene promjene, primjerice buduća zakonska povećanja dobi za umirovljenje.
No upravo tu leži velika neizvjesnost.
OECD upozorava da bi buduće reforme zbog starenja stanovništva i sve većih izdataka za mirovine mogle dodatno sniziti očekivane stope zamjene. Zbog toga sadašnji izračuni čak mogu predstavljati minimalnu procjenu potrebne dodatne štednje.
Što ako netko nema 317 eura mjesečno?
To je možda i najveći problem cijele računice.
Dobrovoljna mirovinska štednja najmanje je dostupna upravo ljudima kojima bi dodatna sigurnost u starosti mogla biti najpotrebnija.
OECD navodi financijske teškoće, nisku financijsku pismenost, prekide karijere i sklonost odgađanju dugoročne štednje kao neke od razloga zbog kojih građani ne izdvajaju dovoljno.
Profesorica Traute Meyer sa Sveučilišta Southampton upozorava da istraživanja kontinuirano pokazuju kako je dobrovoljna štednja posebno nedostatna među ljudima s nižim prihodima.
Oni često moraju dati prednost današnjim troškovima pred potrebama koje će imati za nekoliko desetljeća.
Zato OECD među mogućim rješenjima navodi veće obvezne doprinose, dodatne uplate poslodavaca, automatsko uključivanje zaposlenika u mirovinske programe, porezne poticaje i bolje informiranje građana.
Koliko bi to značilo za hrvatskog radnika?
Primjer prosječne hrvatske bruto plaće dobro pokazuje razmjere.
Prosječna bruto plaća u 2025. iznosila je 2016 eura, a neto 1449 eura.
OECD-ovih 15,7 posto na bruto plaću odgovara iznosu od oko 317 eura mjesečno.
No taj iznos nije dodatna buduća mirovina od 317 eura.
To je iznos koji bi se, prema modelu, tijekom radnog vijeka uplaćivao i ulagao kako bi zajedno s prinosima jednog dana nadoknadio razliku između mirovine koju bi osigurao obvezni sustav i ciljanih 70 posto prethodne bruto plaće.
Upravo zato OECD-ova analiza manje govori o tome koliku će mirovinu dobiti današnji umirovljenici, a mnogo više o pitanju s kojim će se suočiti današnji mladi radnici: koliko će uz obvezne doprinose morati sami odvajati ako u starosti žele zadržati životni standard približan onome koji su imali dok su radili.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu