Hrvatski BDP raste brže od europskog prosjeka, plaće nikad nisu bile više, nezaposlenost izrazito niska – službeno živimo europski san, ovim je riječima novinar Hrvoje Krešić otvorio panel “Makroekonomisti bez filtera” na konferenciji Poslovnog dnevnika Zagreb financijski forum. Potaknuo je time raspravu o stvarnom stanju u državi, a svoje mišljenje dali su član Uprave Auro Domusa Vladimir Potočki i član Uprave Escont Partnersa Neven Vidaković.

Otpornost ekonomije

Potonji je pojasnio da su nam dva glavna izvora rasta potrošnja koja dolazi od turizma te investicije iz EU sredstava, a onog trenutka kada to stane, kaže da nestaje izvor rasta pa i rast BDP-a.

Govoreći o fondovima, financiranju i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Potočki se osvrnuo na realni sektor i 10 milijardi eura europskog novca za koje se pita gdje su utrošeni te što će biti 2027. kada ovaj ciklus financiranja završava.

“Oni koji svoj poslovni model bazirali na EU fondovima, bit će im teško zamijeniti izvore tih sredstava što znači da će njihovo poslovanje padati brže od prosjeka drugog gospodarstva.”

Nastavno na to povelo se pitanje o dodanoj vrijednosti pa se pita koliko je tvornica napravljeno i biznisa razvijeno koji će stvarati novu vrijednost i biti konkurentni u odnosu na ostatak svijeta ili Europe. Vidaković na odgovara da kada napravite cestu, vodovod… to je investicija koja te godine uđe u BDP, ali kada napravite tvornicu ona nakon prve investicije sljedeće godine počinje proizvoditi pa imate nastavak tog BDP-a.

“Nama je poljoprivreda nepromijenjena već 30 godina. Indeks industrijske proizvodnje je zadnjih pet godina isti”, kaže pa se osvrće na energiju i rat u Ukrajini.

“Koliko smo rafinerija napravili ili baština zakupili od te 2022.? To je otpornost ekonomije. Kako smo mi došli do toga da – kad pogledate proizvodnju piletine, svinjetine, kukuruza – za naše potrebe imamo razinu 20, 30, 50 posto? Mi u ovoj državi imamo ekonomsku znanost, a nemamo je.”

Rasprava se povela i oko produktivnosti i konkurentnosti, ali i rastu plaća. Potočki na to kaže da rast plaća nije rizik sve dok vrijednost proizvedenog dobra ili usluge u jedinici vremena ne raste sporije od troška plaća. Daje podatak kako je u Hrvatskoj od 2022. do 2025. godine rast realnih plaća porastao za 39 posto te dodao da dio građana zbog toga živi kvalitetnije, ali ne svi.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

“Realni sektor ima poteškoća pratiti taj trend rasta. Oni koji su računali na jeftiniju radnu snagu, a produktivnost ne mogu postići kroz automatizaciju, su u problemima, nestaju.”

‘Nismo u eri dostupnog novca’

Kaže i kako je produktivnost u državi rasla tek 13 posto, što je nekoliko puta manje u odnosu na rast plaća.

Nadovezujući se na to Vidaković kaže da je produktivnost narasla “ponajviše jer smo izgubili 30.000 radnih mjesta zbog ograničenja stranih radnika, a za konkurentnost kaže da smo “masakrirani”.

“Hrvatska nikad nije doživjela veći pad konkurentnosti nego otkad smo ušli u euro. To su javni podaci u biltenu HNB-a”, kaže pa zaključuje kako ne živimo u eri dostupnog novca jer eura je danas manje nego 2019.