Katarski tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) “Al Mayeda”, na kojemu su bila i trojica hrvatskih časnika, pogođen je u petak navečer u Perzijskom zaljevu. U napadu nitko od članova posade nije ozlijeđen, a brod se nakon incidenta vratio na sigurno, potvrdio je za Poslovni dnevnik Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Prema njegovim riječima, tanker je pogođen dronom, dok je katarska prijevoznička tvrtka Nakilat izvijestila da je brod ostao plovan i da nije zabilježeno onečišćenje mora.

Najnoviji u nizu napada

Katarsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je napad, ocijenivši ga opasnim i neodgovornim činom koji ugrožava sigurnost pomorske plovidbe i globalnu opskrbu energentima. U tijeku je istraga radi utvrđivanja okolnosti i identificiranja odgovornih, a Katar je poručio da zadržava pravo poduzeti sve potrebne mjere radi zaštite svoje imovine i interesa.

Napad su osudile i Saudijska Arabija, Bahrein, Vijeće za suradnju arapskih država Zaljeva (GCC), Ujedinjeni Arapski Emirati, međunarodno priznata jemenska vlada te palestinski potpredsjednik Hussein al-Sheikh. Bahrein je pritom pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme odlučne mjere kako bi se spriječilo ponavljanje napada i počinitelji pozvali na odgovornost.

Riječ je o najnovijem u nizu napada na trgovačke brodove koji su počeli u veljači, nakon američko-izraelskih napada na Iran. Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije i britanske organizacije za pomorsku trgovinu (UKMTO), od početka rata pogođeno je više od 120 trgovačkih brodova.

Iran je na početku rata praktički zatvorio Hormuški tjesnac te više puta upozorio da će uništiti plovila koja pokušaju proći bez njegova dopuštenja. Broj napada porastao je nakon što su Sjedinjene Američke Države u srpnju ponovno uvele blokadu iranskih južnih luka. Listopad je bio najteži mjesec za pomorski promet, s najmanje 29 pogođenih brodova, dok je u ožujku zabilježeno 20 napada.

“Brod je pogođen dronom, nakon čega se vratio na sigurno. Nitko od članova posade nije ozlijeđen niti je poginuo, a na brodu su bila i tri hrvatska časnika”, kazao je Melvan pa podsjetio da hrvatski pomorci koji plove područjem Perzijskog zaljeva imaju pravo na dvostruku osnovnu plaću za svaki dan proveden u ratnoj zoni, a u slučaju smrtnog stradavanja i na dvostruku odštetu. To pravo proizlazi iz njihovih kolektivnih ugovora.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

“Prema kolektivnim ugovorima, pomorci imaju pravo na dvostruku osnovnu plaću za svaki dan proveden u ratnoj zoni”, pojasnio je Melvan. Kada je riječ o konkretnim primanjima, plaće časničkog kadra na LNG brodovima, prema njegovoj okvirnoj procjeni, prelaze 15 tisuća dolara, pri čemu osnovna plaća čini otprilike polovinu iznosa. Uz to, brodarske im kompanije isplaćuju različite bonuse, među ostalim za vjernost zbog čega je teško precizno utvrditi koliko pomorci ukupno zarađuju, napomenuo je Melvan.

Dodatni trošak za brodarske kompanije osiguranje je brodova, čije su premije znatno više kada plove ratnim područjima. Osigurani su preko P&I klubova, uzajamnih osiguravajućih udruženja brodovlasnika, a riječ je o ugovornom odnosu između brodara i osiguravatelja. “To je isključivo odnos između brodarske kompanije i P&I kluba”, istaknuo je Melvan.

Prema prijašnjim procjenama Sindikata pomoraca Hrvatske, tijekom eskalacije sukoba početkom ožujka u Perzijskom zaljevu nalazilo se oko 200 hrvatskih pomoraca. “U Crnom moru i drugim ratnim područjima trenutačno ih je, prema posljednjim informacijama, između 105 i 106”, rekao je Melvan naglasivši da veća primanja ne znače i veću sigurnost.

“U piratskim područjima brodovi imaju pratnju, no ovdje takve zaštite nema. Napadi se izvode dronovima, a potpunu sigurnost pomorcima nitko ne može jamčiti jer, nažalost, u ratnoj zoni ona ne postoji”, istaknuo je Melvan. Odluka o plovidbi u ratnim područjima na kraju je na samim pomorcima, koji procjenjuju jesu li veća primanja vrijedna rizika. Melvan smatra da dodatne naknade ne mogu opravdati ugrožavanje ljudskih života.

“Pomorci plove takvim područjima, ratne zone nisu novost, kao ni stradavanja. No postavlja se pitanje je li takav rizik vrijedan primanja koja ostvaruju. Po mome mišljenju, nije”, zaključio je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Pritisak na tržište

Cijene prirodnog plina na europskom tržištu u ponedjeljak su pale na 100 eura po megavatsatu (MWh), nakon što su diplomatski napori na Bliskom istoku ublažili zabrinutost zbog moguće daljnje eskalacije sukoba, no unatoč padu i dalje su na povišenim razinama zbog ograničene ponude.

Iranski pregovarači u nedjelju su treći dan zaredom vodili razgovore s katarskim posrednicima u Dohi, u nastojanju da postignu dogovor o okončanju rata. Američki državni tajnik Marco Rubio u subotu je izjavio da su diplomatski kontakti s Iranom i dalje aktivni te da američki predsjednik Donald Trump još nije donio odluku o novim napadima na Iran.

Istodobno, iranski vrhovni vođa upozorio je SAD i Izrael da ne pokreću nove napade. U međuvremenu, opskrba LNG-om iz Perzijskog zaljeva i dalje je znatno otežana zbog sigurnosnih prijetnji u blizini Hormuškog tjesnaca. Prema podacima platforme Trading Economics, koja prati globalne ekonomske i tržišne pokazatelje, europska skladišta plina 1. studenoga bila su popunjena tek 74,62 posto, što je povijesno niska razina.

S padom temperatura i početkom povlačenja plina iz skladišta u nekoliko europskih zemalja očekuje se dodatni pritisak na zalihe, zbog čega rizik od daljnjeg rasta cijena ostaje izražen.