Sve izraženiji troškovi života, rast cijena stanovanja i rezanje javne potrošnje potaknuli su val nezadovoljstva koji se posljednjih mjeseci širi Europom. U pozadini prosvjeda sve se više ističe i pitanje imovinskih razlika između generacija, koje potvrđuju i podaci Europske središnje banke (ECB).

Naime, na kućanstva čiji su nositelji mlađi od 35 godina otpada tek 2,8 posto ukupne neto imovine u 22 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem o financijama i potrošnji kućanstava iz 2023. godine.

Gdje je jaz najveći?

Studentski prosvjedi, koji su u rujnu počeli u Francuskoj, proširili su se na više od 11 europskih zemalja. Mladi sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih najamnina, poskupljenja goriva i smanjenja državnih izdvajanja za javne usluge, ali i zbog otežanog pronalaska stabilnog zaposlenja te ograničenih mogućnosti za profesionalno napredovanje. Nezadovoljstvo dodatno produbljuju nepovjerenje u institucije, korupcija i osjećaj da se ni uz obrazovanje, rad i trud više ne može osigurati bolja budućnost. Mnogi pritom poručuju kako više ne očekuju da će živjeti bolje od svojih roditelja.

Podaci o medijalnoj neto imovini pokazuju razmjere razlika. U europodručju, Češkoj i Mađarskoj ona u kućanstvima čiji su nositelji mlađi od 35 godina iznosi oko 25.000 eura, dok u kućanstvima s nositeljima u dobi od 55 do 64 godine doseže približno 208.000 eura, čak 8,3 puta više. Istraživanje o financijama i potrošnji kućanstava, koje ECB od 2010. provodi s nacionalnim središnjim bankama, prati imovinu i dugove kućanstava u europodručju, Češkoj i Mađarskoj.

Neto imovina obuhvaća vrijednost nekretnina, automobila, dragocjenosti i štednje, umanjenu za dugovanja. Osobe mlađe od 35 godina posjeduju samo 2,8 posto ukupne imovine kućanstava u 22 promatrane zemlje, dok je najveći pojedinačni udio, od 24 posto, u vlasništvu kućanstava čiji su nositelji u dobi od 55 do 64 godine. U Finskoj mlađi od 35 godina posjeduju tek 0,8 posto imovine kućanstava, najmanje među promatranim zemljama, dok osobe starije od 55 godina zajedno posjeduju više od 71 posto. Udio mladih nizak je i u Irskoj (1,4 posto), Austriji (1,6 posto), Grčkoj (1,8 posto) i Njemačkoj (2 posto). Zbog sve skupljeg stanovanja mnogi mladi danas si ne mogu priuštiti ono što su njihovi roditelji ili bake i djedovi mogli.

Udio ukupne neto imovine kućanstava u vlasništvu mlađih od 35 godina relativno je visok i u dijelu srednje i istočne Europe. U Litvi mlađi od 35 godina posjeduju 13,2 posto imovine kućanstava, a dobna skupina od 55 do 64 godine 15,9 posto. U Hrvatskoj iznosi 12,3 posto, u Slovačkoj 10,1, a u Estoniji 9,8 posto. Malta se izdvaja kao iznimka među zemljama izvan tih dviju regija, s udjelom od 11,1 posto.

“Svjedočili smo vrlo snažnom rastu cijena stanovanja, kako na tržištu najma tako i na tržištu nekretnina namijenjenih kupnji. Sve to dodatno produbljuje osjećaj nejednakosti jer se prosječne obitelji bore s plaćanjem najamnina i kupnjom vlastitog doma, dok bogati pojedinci koji raspolažu kapitalom mogu ostvarivati velika ulaganja na europskom tržištu nekretnina”, izjavila je Evelyn Astor iz Europskog socijalnog opservatorija za Al Jazeeru u televizijskoj emisiji “Counting the Cost”.

Koliko je život skuplji?

Cijene svakodnevnih proizvoda i usluga, poput hrane, energije, prijevoza i režija, u europodručju su od 2000. godine kumulativno porasle 67,2 posto. U Hrvatskoj su cijene u istom razdoblju porasle za 98,8 posto, odnosno gotovo su se udvostručile.

partnerstvo

Dacia u suradnji s RK Zagrebom: klubu na raspolaganju 10 Dustera i jedan Bigster

kupnja

Do 480 km dosega i prostran prtljažnik: upoznajte MGS5 EV

Među promatranim zemljama najizraženiji rast zabilježila je Mađarska, gdje su cijene više nego utrostručene, pokazuju podaci Eurostata. Najveći rast cijena zabilježen je u istočnoeuropskim zemljama, osobito od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Mnoge od njih dotad su se uvelike oslanjale na ruske energente.

Do 2022. cijene su u prosjeku rasle oko dva posto godišnje, no te je godine inflacija u Europskoj uniji naglo skočila na 9,2 posto. Najveći doprinos takvom rastu dali su troškovi energije. Iako se inflacija poslije smirila, cijene se nisu vratile na razinu prije pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.