Do kraja godine europski će čelnici donositi ključne odluke o prioritetima financiranja, uključujući globalno zdravlje.

Mnogi smatraju da je “globalno zdravlje” nešto što pomaže ljudima u dalekim zemljama – i da će njegovo smanjivanje ostaviti EU netaknutim. To je pogrešno.

Ne poznaju granice

Globalno zdravlje prikladan je naziv jer obuhvaća zdravstvene inovacije koje koriste svima. Da, postoje bolesti poput malarije koje prije svega pogađaju ljude u zemljama s nižim dohotkom. No, bolesti koje nanose najveću štetu u Njemačkoj i Italiji, poput raka i bolesti srca, također su najveći uzročnici smrti u Gani i Indoneziji. Isto vrijedi i za zdravlje majki i djece, područje na kojem sam provela karijeru – u Pakistanu i Sjedinjenim Državama.

Postporođajno krvarenje, preeklampsija, anemija i prijevremeni porod – sve su to glavni čimbenici smrtnosti majki i novorođenčadi – ne poznaju granice država. Razlika je u tome što majke i djeca u siromašnijim zemljama nailaze na veće prepreke u pristupu kvalitetnoj skrbi: ima manje bolnica i zdravstvenih djelatnika te manji pristup najsuvremenoj opremi i učinkovitim lijekovima.

Za europske istraživače koji rade na globalnom zdravlju ti su ograničeni resursi poticaj za kreativnost: riješiti isti problem, ali učiniti rješenje pristupačnijim i lakšim za primjenu. Rezultat je niz zdravstvenih inovacija koje nikada ne bi bile razvijene isključivo za Europu, a koje koriste i ljudima u Europi i u zemljama u razvoju.

Na primjer, procjenjuje se da će ulaganje EU-a od 3,5 milijardi eura u istraživanja zanemarenih bolesti u razdoblju od 1994. do 2040. godine generirati 12,8 milijardi eura gospodarske aktivnosti te osigurati oko 6600 radnih mjesta u državama članicama, prema podacima organizacije Impact Global Health. Rat na kontinentu i drugi konkurentski prioriteti ponovno stavljaju proračune pod pritisak. Ipak, Europa je desetljećima gradila infrastrukturu za istraživanje i razvoj, klinička ispitivanja, regulativu i proizvodnju koja omogućuje postizanje globalnih znanstvenih proboja.

Od 2003. godine europsko partnerstvo za klinička ispitivanja s Afrikom postiže rezultate u područjima od HIV-a do zdravlja majki i djece. Svaki rez koji se sada napravi ne samo da košta života i usporava inovacije, nego i rasipa komparativnu prednost koju je Europa pomno gradila desetljećima. Uzmimo prijevremeno rođenu djecu sa sindromom respiratornog distresa, jednim od vodećih uzroka smrtnosti novorođenčadi u svijetu. Ona se muče s disanjem jer su rođena prije nego što su proizvela dovoljno surfaktanta, klizave tvari koja održava otvorenim zračne vrećice u plućima.

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Kada sam radila u Dječjoj bolnici Boston Children’s Hospital 90-ih godina, terapija zamjene surfaktantom postala je široko dostupna u SAD-u i Europi. Intubirala bih bebu, a zatim kroz dišnu cijev unijela surfaktant. Nakon nekoliko tjedana većina bi otišla kući sa svojim roditeljima. No, taj je lijek bio nedostupan u Karachiju u Pakistanu i u mnogim drugim zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Liječenje je bilo preskupo, a mi nismo imali opremu ni stručnjake potrebne za njegovu primjenu. Izgubila sam broj koliko sam puta roditeljima morala prenijeti najgoru vijest koju mogu čuti: nisam mogla spasiti vaše dragocjeno dijete – i to zato što nismo imali pravi lijek – 30 godina poslije malo se što promijenilo.

Sada je, primjerice, europska tvrtka razvila aerosolizirani surfaktant za globalnu primjenu putem neinvazivne nazalne respiratorne podrške, čime bi potencijalno mogla zamijeniti invazivno i složeno liječenje jednostavnijim postupkom. Ako klinička ispitivanja potvrde njegovu učinkovitost, medicinske sestre mogle bi primijeniti terapiju bez intubacije i mehaničke ventilacije, što bi potencijalno smanjilo troškove i transformiralo neonatalnu skrb.

Neki od izazova

Iako je rješenje osmišljeno za bolnice s ograničenim resursima u zemljama s niskim dohotkom, trebalo bi koristiti i Europi. Manje je invazivno i pristupačnije, čime bi olakšalo pritisak na kadrove i financije zdravstvenih sustava. Kada se zdravstvene inovacije koje vodi Europa usvajaju širom svijeta, jača biomedicinski sektor kontinenta i raste europsko gospodarstvo.

Razmotrimo i revolucionarna istraživanja sustava za primjenu kontracepcije koja razvijaju istraživači u Njemačkoj, Walesu i Nizozemskoj. Svaka žena zaslužuje slobodu da odluči hoće li i kada imati djecu. No, pitajte bilo koju ženu, od Hrvatske do Burundija, što misli o opcijama kontracepcije koje ima na raspolaganju i reći će vam da nije zadovoljna njima. Postojeće metode mogu zahtijevati strogo pridržavanje rasporeda doziranja, uzrokovati neželjene nuspojave ili uključivati bolne postupke. Zapravo, deseci milijuna žena u svijetu prestaju koristiti modernu kontracepciju, uglavnom zbog nuspojava ili zdravstvenih zabrinutosti.

Europski istraživači koji rješavaju neke od izazova u zemljama s nižim dohotkom razvijaju mikroiglene kontracepcijske flastere koje žene mogu same nanijeti, jednako jednostavno kao što na ogrebotinu stavljaju flaster. Ti flasteri koriste stotine mikroskopskih igala za oslobađanje kontracepcijskih hormona ispod kože i nude zaštitu do šest mjeseci. Nije teško zamisliti da bi takav flaster bio jednako privlačan ženama u zemljama s višim dohotkom, kao i onima u zemljama u razvoju, za koje je izvorno razvijen.

Postigli smo golem napredak u smanjenju smrtnosti majki i djece. Od 2000. godine smrtnost djece smanjila se za više od pola, a smrtnost majki pala je za 40 posto. Velika većina spašenih života bila je u zemljama s nižim dohotkom, no proces njihova spašavanja također je revolucionirao skrb za majke i novorođenčad u zemljama s višim dohotkom. Europa može ubrzati taj napredak za majke i djecu širom svijeta, a istodobno ostvariti znanstvene, gospodarske i zdravstvene koristi kod kuće. No, to može učiniti samo ako shvati da globalno zdravlje nije nešto što se događa “tamo negdje daleko” i što se može bezbolno rezati. Globalno zdravlje je zdravlje svih nas – i svi moramo ulagati u njega.