Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstvo David Vlajčić rekao je u srijedu da se konačnim izmjenama Zakona o lovstvu poljoprivrednicima jamči obeštećenje za štetu od divljači u svakom slučaju, no saborska oporba uzvraća kako je zakon neosjetljiv na poljoprivrednike i vozače.

obavijest

Dijelu građana na račune sjeda 800 eura, evo tko ima pravo na novčanu naknadu

“Poljoprivredniku ide obeštećenje u svakom slučaju, eventualno samo malo umanjeno. Ovaj zakon jamči poljoprivrednicima obeštećenje”, rekao je Vlajčić u Hrvatskom saboru predstavljajući zakonske izmjene.

Istaknuo je da se izmjenama zakona ne ukida niti se na poljoprivrednike prebacuje odgovornost lovoovlaštenika za štetu od divljači. “Lovoovlaštenik i dalje odgovara za svu štetu kada su za to ispunjene jasne pretpostavke”, kazao je.

Pojasnio je kako je sada propisano da poljoprivrednik nema pravo na odštetu ako nije poduzeo mjere zaštite, a predloženim izmjenama zakona omogućila bi se ocjena okolnosti nastanka štete te doprinos samog oštećenika, što može i utjecati na opseg naknade.

Takav pristup omogućuje individualiziranu procjenu svakog slučaja, razmjernije utvrđivanje posljedica neispunjenja obveze zaštite svoje imovine uz zadržavanje odgovornosti lovoovlaštenika kada se za nju ispune zakonski uvjeti. Uz to, dodatno se razrađuje i uloga županija i Grada Zagreba u sprječavanju šteta.

Za štete od divljači, vozač odgovara ako je vozio protivno prometnim pravilima

Vezano uz odgovornost za štete od naleta divljači na vozilo Vlajčić je iznio podatak da je od 2018. do rujna ove godine prijavljeno 41.579 takvih šteta te je isplaćeno gotovo 53 milijuna eura. Pri tome je samo tijekom prošle isplaćeno 15 milijuna eura. “Od 2018. sa 1.650 šteta do 2025. na 7.150 šteta godišnje. Dakle, četiri i pol puta više prijavljenih šteta na razini prometa u osam godina”, kazao je.

Pojasnio je kako predloženim zakonom vozač bi odgovarao ako je vozio protivno prometnim pravilima, postavljenim prometnim znakovima opasnosti i izričitim naredbama, a lovoovlaštenik bi odgovarao ako je šteta nastala kao posljedica skupnog lova. Ako se utvrdi da za nastanak štete nisu odgovorni vozač niti lovoovlaštenik onda svaka strana snosi svoju štetu.

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Istaknuo je da se jedna od najvažnijih promjena odnosi i na povećanje najmanje površine privatnog lovišta s dosadašnjih 500 na 1000 hektara, a najmanja površina privatnih lovišta tako se izjednačuje s općim minimumom za državna i zajednička lovišta. Također, predlaže se i produljenje razdoblja zakupa prava lova u državnim i zajedničkim lovištima s 10 na 20 godina.

Tijekom rasprave oporba je upozoravala da predloženi zakon donosi kozmetičke izmjene, ne rješava ključne i goruće probleme poljoprivrednika, građana i zaštite prirode i potpuno je neosjetljiv na dvije kategorije – poljoprivrednike i vozače, no HDZ smatra da se ne treba stvarati umjetna podjela između lovaca i poljoprivrednika.

“Ovaj zakon u dobroj vjeri rješava problem lovoovlaštenika i problem proračuna, a ne rješava problem poljoprivrednika kojem divlja svinja uništi urod ni problem vozača kojem srna u noći razbije auto. Njih zakon ostavlja same s teretom dokaza koje ne mogu podnijeti”, rekao je Mate Vukušić (Klub SDP-a).

Upozorio je i da je teret dokaza i dalje na oštećeniku, a poljoprivrednik koji ne dokaže da je zaštitio njivu i dalje gubi pravo na naknadu sveukupne štete.

Uz to, lovoovlaštenik u prometu i dalje odgovara samo ako je bio skupni lov a ako se krivnja ne dokaže svatko snosi svoju štetu. Upozorio je da će sada vozač, da bi naplatio štetu od lovoovlaštenika, morati dokazati da je u tom trenutku na tom mjestu bio skupni lov iako nema pristup evidencijama lovišta. Stoga bi za vozače trebalo vratiti odgovornost lovoovlaštenika za provođenje lova, ne samo skupnog.

Anteo Milos (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU – PIP-a) rekao je da prije odluke o predloženom zakonu očekuju konkretne odgovore na pitanja tko, kada i o čijem trošku zbrinjava stradalu divljač unutar i izvan lovišta, kada će se preispitati metodologija lovno gospodarskih osnova i učinkovitost njihove revizije te kako će savjesni vozači i mali poljoprivrednici ostvarivati pravednu naknadu. Naveo je kako je prema evidenciji Istarske županije prošle godine zabilježeno 946 naleta vozila na divljač, skoro tri naleta dnevno.

Goran Kaniški (Klub HDZ) kazao je da se konačnim prijedlogom zakona odgovornost ne prebacuje na poljoprivrednike. Tako se od oštećenika ne zahtjeva poduzimanje svih zamislivih mjera zaštite, a ne umanjuju se i obaveze lovaca da nadoknade štetu kada se za to ispune zakonske pretpostavke. Vezano uz prometne štete, drži da odgovornost lovaca ne može proizlaziti iz same pojave divljači na kolniku nego mora postojati propust ili postupanje koje je dovelo do nastanka štete.